Nova školska godina započet
će novim, eksperimentalnim programom cjelodnevne škole. To znači da će na
rasporedu imati šest novih predmeta i više izvannastavne aktivnosti, a kod kuće
ih neće čekati domaća zadaća. Što sve donosi eksperimentalni
program cjelodnevne škole. istražili su novinari N1.
Roditelje veseli što će i manje brinuti o sigurnosti djece,
kao i smanjiti trošak instrukcija.
-Draže mi je da su u školi nego da su doma i za ekranom i da
ne znam što rade i gdje su. Malo nas je strah kako će to oni izdržati do 3, 4,
5, ali mislim da će to sve biti super, kazala je majka Sabina.
Nadaju se to i učitelji koji će učenicima tijekom
4-godišnjeg eksperimentalnog programa držati obveznu nastavu od 8 do 14 sati,
dok su iduća tri sata učenicima na rasporedu izvannastavne aktivnosti.
-Očekivanja su velika. Najviše se osobno veselim tome što je
satnica hrvatskog jezika i matematike povećana, isto kao i satnica glazbene,
likovne kulture i u 4. razredu tjelesne i zdravstvene kulture. Vjerujem da će
učenici u tim predmetima imati bolja postignuća nego do sada, kaže Irena
Petek, učiteljica razredne nastave.
Ipak, dio roditelja i nastavnika bio je nezadovoljan manjkom
vremena za pripremu i manjim brojem sati informatike, ali on bi se u
cjelodnevnoj školi trebao povećati.
-Sama informatika kao predmet je promijenila status. Ona je
do sada bila samo u 5. i 6. razredu obvezan predmet, a sada se uvodi kao obvezan
predmet od prvog razred, kaže učitelj Tomislav Petek.
Osnovna škola Gradec jedna je od 64 škole u Hrvatskoj i
jedina u zagrebačkoj županiji koja će sudjelovati u ovakvom eksperimentalnom
programu. Zbog toga, broj od 270 učenika uoči nove školske godine stalno se
povećava.
-Nedostaje nam još radnog vremena kuharice, kuhara,
nedostaje nam stručni suradnik, suradnica, psiholog… Zatražili smo suglasnost
od Ministarstva i još uvijek nismo dobili, ali očekujem i nadam se, kazao je
ravnatelj Vlado Starešinac.
Nadaju se da će moći uvesti jednosmjensku nastavu i brojne
druge škole u Hrvatskoj koje su daleko od programa cjelodnevne škole jer rade u
dvije, pa čak i u tri smjene.
-Dobro je što bi se u sklopu toga svega trebala riješiti ova
trosmjenska, ali ono što nije dobro je da će se ona riješavati u paketu pa ćemo
mi možda dočekati 2027. i 2028. da ćemo još uvijek imati poneku školu koja će
raditi u tri smjene u ovoj zemlji, a to je sramota, kaže Željko Stipić iz
sindikata Preporod.
Međutim, iz resornog ministarstva nakon ovog
eksperimentalnog razdoblja najavljuju uvođenje cjelodnevne škole u svim školama
u Hrvatskoj do 2027. Sve će to koštati više od milijardu eura.
Posebni savjetnik ministra obrazovanja Josip Burušić priznaje
da postoje izazovi, poglavito vezani uz građevinske radove i cijene, ali
vjeruje da će se sve uspjeti ostvariti.
-Ako se eventualno zbog nekih takvih faktora izvan
mogućnosti ministarstva i prolongira jedna godina, neće se ništa dogoditi. Taj
cilj jest nacionalni cilj, kazao je.
Željko Stipić iz sindikata Preporod ne dijeli
entuzijazam. Na pitanje je li to ostvarivo, daje kratak odgovor: U jednoj
riječi – ne, a u dvije – ne, nije!
Nacionalni je to cilj na koji hrvatsko obrazovanje čeka već
20 godina u kojemu bi sva djeca imala pravo na jednako kvalitetno obrazovanje.