Bolivija: Mario Tadić pušten na slobodu

Hrvatski državljanin Mario Tadić
(60), osuđen u Boliviji na pet godina i deset mjeseci zatvora za
pripremanje vojnog ustanka protiv režima predsjednika Eve Moralesa,
pušten je na slobodu jer je u pritvoru bio od 2009. godine.

Hrvatski konzul u Santa Cruzu, gdje se nastavlja suđenje
preostaloj 34-orici optuženih, tvrdi da se oko pet tisuća Hrvata u toj
južnoameričkoj zemlji, kojom bi Morales trebao upravljati do 2019.
godine, ne suočava s problemima zbog ovog slučaja.

Tadićev odvjetnik Gerardo Prado kaže kako je njegov klijent
mirno, bez puno riječi, napustio zatvor u La Pazu, glavnom gradu
Bolivije.

– Konačno je pušten nakon dugog procesa u kojem su mu se kršila
ljudska prava – rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu.

– Vjerujem da
će se vratiti u Hrvatsku – dodao je.

Mario Francisco Tadić Astorga, hrvatski dragovoljac koji ima i
bolivijsko državljanstvo, te Mađar Elod Toaso (35) prije šest godina su
preživjeli noćni napad specijalne policije u hotelu Las Americas u
centru grada Santa Cruz.

U akciji su ubijena tri europska državljanina – vođa skupine
Eduardo Rósza Flores “Chico”, bolivijsko-mađarskih korijena i sudionik
Domovinskog rata u Hrvatskoj, te Mađar Árpád Magyarosi i Irac Michael
Dwyer.

Grupa je eliminirana pod sumnjom da je došla u Santra Cruz pomoći odcjepljenju istoimene bogate pokrajine na istoku Bolivije.

Tadić i Tóásó su ranije negirali postojanje urote, no prije 15
dana su priznali sudjelovanje u “vojnom ustanku protiv sigurnosti države
i pokušaju odcjepljenja dijela teritorija”.

Tadić je osuđen zbog regrutiranja ustanika, a Tóásó za pružanje informatičke podrške.

– Odluka o priznanju krivnje bila je isključivo njihova i treba
ju razumjeti – kaže odvjetnik Prado koji ih je obojicu branio. “Tadić je
bio iscrpljen jer su ga mučili i nezakonito dugo držali pritvorenog u
stranoj zemlji, daleko od obitelji”.

Mario Tadić u subotu nije bio dostupan za komentar i nepoznato je gdje se nalazi.

Evo Morales je lani treći put zaredom pobijedio na izborima te
bi trebao biti predsjednik do 2019. godine. Ljevičar Morales, prvi
indijanski predsjednik, na vlast je došao 2005. a tenzije između njega i
regionalne vlasti Santa Cruza uslijedile su zbog nacionalizacije
energetskog sektora i podjele zemlje siromašnom indijanskom
stanovništvu.

Političari u Santa Cruzu, većinom europskog porijekla,
predvođeni liderom hrvatskih korijena Brankom Marinkovićem odgovorili su
zahtjevom za autonomijom. Grupa stranaca trebala je obučiti i
organizirati lokalno stanovništvo u slučaju prisilnog oduzimanja
imovine.

U akciji policije uhićeno je 39 osoba, a zasad je presuđeno
petorici urotnika. Marinković i protivnici režima nalaze se u egzilu u
Brazilu i SAD-u te tvrde da je čitav proces montiran sa ciljem ukidanja
demokracije i protivnika režima.

Ujedinjeni narodi su mišljenjem Radne skupine za arbitrarna
uhićenja ustanovili kako je Bolivija prekršila Opću deklaraciju o
ljudskim pravima jer ih je predugo držala u pritvoru bez početka
suđenja.

Europski parlament je krajem 2013. zatražio pošteno suđenje
dvojici zatvorenika, a tu su rezoluciju podržale sve političke stranke
osim krajnje ljevice. Rezolucija je poslana na inicijativu zastupnika
HDZ-a Davora Ive Stiera i mađarskog kolege iz Europske pučke stranke
Kinge Gala.