Hrvatska i EU: Usvojeni ključni dokumenti za povlačenje europskih sredstava

Krajem listopada Komisija je
usvojila Partnerski sporazum s Hrvatskom, ključni dokument za korištenje
sredstava iz europskih fondova u razdoblju 2014-2020.

Partnerski sporazum je krovni plansko-programski dokument za
korištenje strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u
proračunskom razdoblju 2014-2020.

Zatim je u prosincu slijedilo usvajanje hrvatskog Operativnog
programa Konkurentnost i kohezija, koji otvara put za povlačenje 6,81
milijardi eura raspoloživih europskih sredstava te Operativnog programa
za povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i
Inicijative za zapošljavanje mladih, poznate i pod nazivom Garancija za
mlade u visini 1,8 milijardi eura.

To je ukupno više od 8,5 milijardi eura koje se mogu utrošiti za
realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, rješavanje otpada,
izgradnju vodno-komunalnih sustava, za izravne poticaje poduzetnicima
kao potpora za inovativnost, primjenu novih tehnologija i za jačanje
konkurentnosti, poticanje i financiranje programa za učinkovitost javne
uprave, borbu protiv socijalne isključenosti i siromaštva, za
prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta rada.

Sada je na Hrvatskoj da osmisli i razradi konkretne projekte koji se mogu financirati tim sredstvima.

U sljedećoj godini predstoji usuglašavanje Programa za ruralni
razvoj, koji omogućava povlačenje dvije milijarde eura te Program za
povlačenje sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u kojem
je Hrvatskoj na raspolaganju oko 250 milijuna eura u sljedećih sedam
godina.

Hrvatska iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na
raspolaganju ima ukupno oko 11 milijardi eura. Ta se sredstva mogu
potrošiti do 2023. godine, zbog pravila N+3, koje predviđa da se
sredstva ugovorena u jednoj godini moraju potrošiti u sljedeće tri.

Ta sredstva daju nadu da bi se Hrvatska napokon mogla izvući iz recesije, koja traje već šest godina.

Ekonomske prognoze nisu previše optimistične. Komisija za
sljedeću godinu predviđa tek neznatni rast od 0,2 posto u Hrvatskoj, a
nešto snažniji rast od 1,1 posto tek 2016. godine. I te se projekcije
zasnivaju na oporavku investicija, koje se uglavnom mogu financirati
europskim sredstvima.

Izlaskom iz recesije i snažnijim rastom BDP-a, Hrvatska bi
znatno lakše ispunila zahtjeve Europske komisije u pogledu prekomjernog
proračunskog deficita i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od početka ove
godine, u okviru kojeg je predviđeno da će deficit ove godine biti 4,6
posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. 2,7 posto BDP-a.

Međutim, gotovo da nema nikakvih izgleda da se takav plan i
ostvari. Prema jesenskim prognozama Europske komisije, deficit bi ove
godine mogao iznositi 5,6 posto BDP-a, sljedeće bi godine mogao blago
pasti na 5,5 posto, a 2016. se ponovno vratiti na 5,6 posto BDP-a.