Župan Blaženko Boban i predsjednik Županijske skupštine Mate Šimundić uputili čestitku povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Sutra se obilježava 30. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske. Povodom dana koji obilježava veliki uspjeh hrvatske diplomacije, obrambenih snaga, ujedinjene domovinske i iseljene Hrvatske i ostvarenje sna Hrvata, župan Blaženko Boban i predsjednik Županijske skupštine Mate Šimundić uputili su čestitku građanima,

Poštovani sugrađani,

prisjetimo se zajednički prvih dana rađanja i međunarodne afirmacije Republike Hrvatske. Hrvatsku je prije 30 godina, 15. siječnja 1992., priznalo svih 12 članica tadašnje  EZ: Francuska, Italija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Danska, Irska, Grčka, Portugal i Španjolska), te Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Bilo je to punih šest mjeseci nakon što je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio povijesnu Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Dotad su Hrvatsku, nakon Slovenije, već bili priznali Litva, Ukrajina, Latvija, Island, te Estonija, kao i San Marino i Sveta Stolica, (13. siječnja). Nakon država EZ, Hrvatsku je priznalo još devet država, od Australije, Novog Zelanda, Čilea, Argentine i Urugvaja, do Slovačke, Češke, Švedske i Lihtenštajna. Hrvatska je tako postala nezaobilazni međunarodni čimbenik na karti svijeta, suverena država priznata unutar svojih međunarodno priznatih granica.

Za Hrvatsku, izloženu velikosrpskoj agresiji i s okupiranim dijelovima svojeg teritorija, čin međunarodnog priznanja značio je da zauzima svoje ravnopravno mjesto među državama svijeta i da ostvarena neovisnost nikad više neće biti dovedena u pitanje. Kao kruna učvršćenja međunarodnog položaja Hrvatske ubrzo je došao i ulazak u članstvo Ujedinjenih naroda, 22. svibnja 1992.

Nakon pobjede u Domovinskom ratu, šest godina kasnije, 15. siječnja 1998., uspješno je dovršen postupak mirnog povratka okupiranih teritorija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Bio je to ujedno i završetak najuspješnije operacije izgradnje mira u povijesti Ujedinjenih naroda, koja do danas predstavlja model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta. Za uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja odlučujuća je bila mirnodopska vizija i državničko vodstvo prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana.

Podsjećanje na borbu za neovisnost, na dane ponosa i slave, budi u nama zahvalnost i sjećanje na sve naše branitelje koji dadoše život za našu slobodu. Među njima su i brojni pripadnici nacionalnih manjina i dragovoljci iz Bosne i Hercegovine i europskih zemalja, ali i iz Amerike, Kanade, Južne Amerike i Australije. Nikada nećemo zaboraviti njihovu žrtvu.

Danas je stabilna i sigurna Republika Hrvatska, na međunarodnom planu afirmirana kao članica EU i NATO saveza, jamac mira te predvodi proces daljnjih eurointegracija zemalja u okruženju. U prvoj polovici 2020. godine, prvi put je predsjedala Vijećem EU u dosad nezabilježenim okolnostima za Europu i za svijet. Preostaje nam zajednički ostvariti dva strateška cilja: ulazak u europodručje i u Schengenski prostor.

Nakon još jedne godine obilježene ne samo pandemijom, nego i teškim potresom, još jednom smo se uvjerili u čvrsto zajedništvo i bratsku solidarnost svih građana RH i brojnih prijatelja iz EU i svijeta. 

Čestitamo svim građanima naše županije i cijele Hrvatske Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.