Dr. Kalilić: Najveći panj divljeg oraha u Splitu je na Gripama

Najveći panj agresivnog pajasena (divljeg oraha) u Splitu (obujma 2,5 m ) nalazi se na tvrđavi Gripe

Stabla pajasena u Splitu su najbrojnija na Marjanu i tvrđavi Gripe iako ih ima i u drugim dijelovima grada.

Na parkingu unutar zidova zapadnih bedema tvrđave Gripe (spomenik kulture od 1977.) nalazi se najveći panj ne samo na tvrđavi već vjerojatno u cijelom Splitu a možda i u široj okolici. Koliko je pajasen agresivan i uporan u svojoj opstojnosti vidi se i po očitoj činjenici da iz panja nakon sječe sekundarno  rastu izdanci velikog broja povećih stabala pajasena (vidljivo na priloženim  fotografijama). Navedeni panj  ima ovalni oblik i svaka duža strana ima 125 cm što daje ukupan obujam od oko 2,5 m. Tako veliki panj sigurno nije viđen nigdje u Splitu,  čak ni na Marjanu, i možda bi mogao biti kandidat  i za  Guinnessovu knjigu rekorada. Možda bi ga trebalo čuvati kao poseban izložak za domaće i strane turiste da se zna što naš spomenik kulture sve ima za pokazati, tvrdi dr. Joško Kalilić.

Gornji djelovi unutarnjeg zapadnog zida bedema uz koji je ovo deblo raslo prije sječe, odavno su srušeni  pritiskom njegovog jakog i debelog korijenja (porušene kamene kocke se i danas vide na zemlji uz zid)

Ovaj panj je još jedan dokaz da je sanacija spomenika kulture sve teža što je pajasen veći jer njega treba iz korjena vaditi dok je stabljika mala jer se inače pajasen vrlo brzo brojčano širi i razgranava svoj golemi žilni sustav do 20 m pod zemljom i raste u vis davajući veliki broj sjemenki (do 300,000 po stablu) koje vjetar raznosi na velike udaljenosti (u SAD je dobio naziv „nebesko stablo“ jer kao da svojim brzim rastom želi što prije doseći nebo).

Borba protiv pajasena je teška i mora biti kontinuirana s naglaskom na spomenike kulture kao što su tvrđava Gripe, Dioklecijanova palača, Marjan (na kojem pajasen ne dopušta bioraznolikost u svojoj blizini) ali i na drugim djelovima grada gdje nije poželjan.

Ako se brzo ne saniraju mali pajaseni koji su se pojavili na Dioklecijanovoj palači, zidovi palače bi mogli s njegovim brzim rastom doživjeti  sudbinu djelova bedema na tvrđavi Gripe, zaključuje dr. Kalilić.