Država cvate bez Vlade: Javni dug sve više pada, gospodarstvo raste

Prema posljednjim podacima HNB-a,
ukupni javni dug krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja spustio se
na 288,3 mlrd. kuna ili 85,8% BDP-a.

Tako je u odnosu na veljaču (i pored
ožujskog plasmana državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu
od 4 mlrd. kuna) ukupni javni dug niži za 1,3 mlrd. kuna ili 0,5%
mjesečno. U ožujku je po prvi puta zabilježen i pad javnog duga na
godišnjoj razini (za 4,7 mlrd. kuna ili 1,6%). Umjerenija
proračunska potrošnja (u razdoblju privremenog financiranja) te
usporenije zaduživanje opće države tijekom prva tri mjeseca
rezultirali su padom ukupnog javnog duga u odnosu na kraj prošle
godine i to za 1,3 mlrd. kuna ili 0,5%.

Smanjenju javnog duga na kraju prvog
tromjesečja ove godine dijelom je pridonijelo i jačanje kune u
odnosu na euro (srednji devizni tečaj EUR/HRK u ožujku je bio niži
za 1,3% mjesečno odnosno 1,6% godišnje), što je obzirom na valutnu
strukturu duga utjecalo na niži nominalni iskaz duga u kunama, ističe se u novoj RBA analizi.

Padu javnog duga ponajprije je
doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga koja
je krajem prvog tromjesečja iznosila 113,2 mlrd. kuna (spustivši
svoj udio u ukupnom javnom dugu na 39,2%). U odnosu na veljaču,
inozemni javni dug je niži za 3,9 mlrd. kuna (3,3%) dok je na
godišnjoj razini zabilježio pad od preko 10,5 mlrd. kuna (8,5%).
Također, tijekom prva tri mjeseca inozemni javni dug se smanjio za 5
mlrd. kuna u odnosu na prosinac prošle godine (pad za 4,3%). S druge
strane, spomenuto izdanje državne obveznice na domaćem tržištu
odrazilo se na rast unutarnje komponente javnog duga koja je koncem
ožujka iznosila 175,4 mlrd. kuna, zabilježivši rast na mjesečnoj
i godišnjoj razini (1,5% odnosno 3,4%). U odnosu na kraj prošle
godine unutarnji javni dug je viši za 3,7 mlrd. kuna (2,2%).

Promatrajući prema instrumentima
zaduživanja, krajem prvog tromjesečja je javni dug u obliku
dugoročnih vrijednosnih papira iznosio na 164,2 mlrd. kuna čineći
udio od 56,9% u ukupnom javnom dugu. Obzirom na spomenuto izdanje
državne obveznice, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je koncem
ožujka viši za 1,7 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2015. godine (1,1%).
U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih
dužničkih vrijednosnica iznosio je 19,7 mlrd. kuna čineći udio od
6,8% u ukupnom javnom dugu (0,3 pb više u odnosu na kraj 2015.
godine). Istovremeno su se državne obveze po kreditima smanjile na
104,7 mlrd. kuna zabilježivši pad od gotovo 4 mlrd. kuna u odnosu
na kraj prošle godine (3,6%).

U ovoj godini očekuje se nastavak
usporavanja rasta javnog duga, a s obzirom na izgledan nastavak rasta
gospodarstva njegov udio u BDP-u trebao bi zabilježiti tek blagi
pomak.

Krajem svibnja objavljeno je da je hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo.