U Novinarskom domu u Zagrebu dodijeljene su novinarske nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolje radove objavljene u 2021. godini. Dodijeljene su u devet kategorija i tradicionalno se dodjeljuju u povodu Svjetskog dana slobode medija, 3. svibnja. Ove godine odlukom članova Hrvatskog novinarskog društva, novinarom godine za 2021. godinu proglašen je Boris Dežulović. - stoji u priopćenju HND-a.
Od 463 članova HND-a, koliko ih je ove godine glasalo elektroničkim putem, Dežuloviću je glas dalo njih 178, dok je nominirana novinarka RTL-a Danka Derifaj dobila 121 glas, a novinar Index Ilko Čimić dobio 89 glasova, dok je Jelena Jindra dobila 68 glasova te je 11 glasova bilo nevažećih.
Na svečanost koju su vodili Miljenko Cvitković Minja s Radio Sljemena i Damira Gregoret, novinarka RTL-a, svojim energičnim nastupom je nastupila je Sara Kolar na violončelu i profesorica Petra Kukavica u pratnji na klaviru iz Glazbene škole Frana Lhotke iz Siska. Ovaj nastup bio je i podsjetnik na njihovu hvalevrijednu akciju "Zajedno za Glazbenu", koju podupire i HND i kojom se poziva sve koji to žele i mogu da doniraju za obnovu škole Frana Lhotke.
Novinar godine Boris Dežulović u svom govoru istaknuo je kako nije očekivao nagradu, jer je u Zagrebu u prolazu budući da je danas bio na sudu u Splitu, a sutra na sudu u Zagrebu već ima zakazano sa Željkom Markić.
- Još jedno ročište i to bi otprilike bilo to što se tiče hrvatskog novinarstva, a stignemo evo u pauzama podijeliti i nagrade, u svom stilu je prokomentirao Dežulović.
U obrazloženju ocjenjivačkog suda stoji kako je Boris Dežulović u svojih 35 godina bavljenja novinarstvom uvijek imao svoj stav: jasan, dorečen, argumentiran. I angažiran.
- Upravo je taj pojam angažiranog novinarstva ovaj splitski novinar i pisac 2021. godine protegnuo do neslućenih granica. Njegova samo naoko obična kolumna na portalu N1 o devastaciji jedne ljupke dalmatinske uvale dobila je neočekivanu ekstenziju u obliku pokreta masovnog građanskog otpora otimačini zajedničkog dobra od beskrupuloznog moćnika, koji ima potporu najviših državnih dužnosnika. Riječ je bila o tajkunu Stipi Latkoviću, koji u uvali Vruja pokraj Brela bespravno gradi turistički resort, stoji između ostalog u obrazloženju te se dodaje kako je koji mjesec kasnije komentarom "Jebo vas Vukovar" pokušao učiniti nemoguće: grad pretvoren u mauzolej vratiti njegovim živim stanovnicima, a državu prestrojiti na kolosijek normalnosti.
Prestižnu nagradu za životno djelo Otokar Keršovani Ocjenjivački odbor odlučio je dodijeliti Marinku Čučiću.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je Tamara Opačić, a nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je Igor Šoban.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo pripala je novinarskoj redakciji emisije "Katedra za plastičnu kirurgiju" gdje autorice nenametljivo koriste autentične radijske alate s pomoću kojih nas "radioportiraju" direktno sa sobom na teren.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo ravnopravno dijele novinarke Karmen Šore i Ana Malbaša.
Ana Malbaša nagrađena je za priču "Malverzacije zemljištem na otoku Braču", koja je objavljena u magazinu Provjereno Nove TV.
Karmen Šore nagrađena je za priču koja je objavljena je na vrhuncu epidemije COVID-a 19, kada su se rušili rekordi u broju zaraženih i teško oboljelih, koji se na respiratorima bore za život, kao i onih koji su na žalost preminuli.
Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić pripala je Igoru Altarcu.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo dobio je Vladimir Matijanić novinar portala Index.
Nagrada Jasna Babić za istraživačko novinarstvo pripala je Andreju Dimitrijeviću.