Premda je bio pokrovitelj dvodnevnih “Dana Vice Buljana“, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u Sinj nije došao, a niti poslao izaslanika. Događaj u organizaciji Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista te Udruge antifašističkih boraca i antifašista Sinja i Cetinske krajine ignorirao je i sinjski gradonačelnik Miro Bulj pa je takav stav Milanovića i Bulja izazvao negodovanje kod organizatora. Ranko Britvić, predsjednik udruge VeDRA, izjavio je na skupu da “predsjednik nije poslao ni mačku da ih pozdravi”, a da je ime Vice Buljana i dalje meka za prijepore u prvi je plan stavio predsjednik Organizacijskog odbora Stipe Batarelo. Podsjetio je kako Buljan nema bistu u Sinju kako je običaj odati počast zaslužnicima tog grada, a nema ni ulice s njegovim imenom.
– U Hrvatskoj smo svjedoci velike revizije povijesti gdje se antifašizam sotonizira i izjednačuje s fašizmom. Ovdje se piše od devedesetih godina, a prije kao da ništa nije bilo, kao da smo narod bez svoje prošlosti. Upravo iz ovih razloga smisao ove tribine je da govoreći o djelu Vice Buljana i drugih velikana partizanskog antifašističkog pokreta argumentiranom istinom se borimo protiv revizije povijesti polazeći od činjenice da je antifašizam kulturna stečevina Europe i svijeta – rekao je Batarelo i nastavio.
– Ima onih koji zbog svojih uskogrudnih i dnevno-političkih interesa se igraju s plamenom koji može postati vatra mržnje što nije dobro. Moramo poslati poruku i koji smo tiha većina glasnoj manjini da takvo ponašanje ne odobravamo – da smo protiv pozdrava “Za dom spremni” i ustašizacije naše domovine, da smo za to da naš grad, Vicin grad bude oaza mira, tolerancije, kulture, dijaloga i međusobnog uvažavanja.
Sinj je i ranije bio podijeljen oko Vice Buljana. Iz centra grada, danas Trga dr. Franje Tuđmana, tada Trga Cetinske krajine, bista Buljana skinuta je pred miniranje, a nikada nije vraćena na vidljivo mjesto u Sinju. Prije četiri godine pred Gradskim vijećem se našla inicijativa da se bazen nazove po toj povijesnoj osobi, a od njih šesnaest u vijećnici ruku podrške dalo je njih tek četvero. U međuvremenu je bazen kupljen od strane grada Sinja, a ni tada nije pokrenuta inicijativa za preimenovanje bazena.
Buljan je noseći listu HSS-a 1940. godine pobijedio je na općinskim izborima i postao načelnik “crvene općine”. U Sinju i Cetinskom kraju bio je među vodećim organizatorima ustanka protiv talijansko-njemačkih okupatora, a u ratu je obnašao brojne vojne i političke dužnosti. Jedno vrijeme bio je i ministar ribarstva, a pridonio je razvoju i urbanizaciji Sinja. Vice Buljan je obnašao i funkciju alkarskog vojvode, alkara i predsjednika Viteškog alkarskog društva, isposlovao je i gradnju tvornice “Dalmatinka” i olimpijskog bazena.
O Vici Buljanu i njegovom doprinosu Sinju i Cetinskoj krajini u predratno, ratno i poslijeratno vrijeme govorili su arhitektica Zrinka Paladino, povjesničari Tonči Šitin, Dragan Markovina i Goran Korov, profesor Branimir Župić, znanstvenica Danica Ramljak te kolumnist i filmski kritičar Jurica Pavičić.
– Vrlo emotivno je bilo i jako mi je drago što je sve ovako dobro ispalo. Svakako čuti nove stvari o ocu, ali i vratiti uspomene. Ponosna sam. Ja sam imala 17, 18 godina kad je on preminuo i bilo bi lijepo da se o ovome može i više govoriti, ali ipak je bilo sasvim dovoljno za jedan skup. Kad smo mladi ne znamo koliki se trud mora uložiti u sve stvari, a eto, ovdje se spomenula izgradnja Peruče i znam da je tata sate proveo da ljude uvjeri da je za njih dobro da im se oranice i kuće potope. Mi vidimo samo krajnji rezultat, a ono što je on stvarno dao je komunikacijski doprinos – nakon simpozija rekla je Vicina kćer Plamenka.