Smanjenim unosom soli spasiti tisuće života u Hrvatskoj

Smanjenjem unosa soli za
samo 3 grama dnevno u Hrvatskoj bi godišnje bilo između 3100 i 6200
novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti manje, a spasilo bi se između
2300 i 4700 života, rekao je danas ministar zdravlja Siniša Varga
predstavljajući Strateški plan o smanjenju unosa soli u Hrvatskoj od
2015. do 2019. godine.

Hrvatska je s prosječnim dnevnim
unosom soli od 15 grama treća u Europi, iza Turske i Mađarske. Unosimo
tri puta više soli od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO),
pa smo zbog toga u samom svjetskom vrhu po smrtnosti od
kardiovaskularnih bolesti, upozorio je Varga na konferenciji na
novinare.

Cilj nedavno prihvaćenog strateškog plana postupno je
smanjivanje dnevnog unosa soli do 2025. na 5 grama, u skladu s
preporukama WHO-a.

Ministar je upozorio na povezanost prekomjernog unosa soli s
porastom krvnog tlaka i broja kardiovaskularnih bolesti, te istaknuo
milijunske uštede u zdravstvenom sustavu koje bi bilo moguće ostvariti
smanjivanjem tog unosa.

“Riječ je o 30 milijuna eura potencijalne uštede, što bi se
moglo preusmjeriti na nabavu novih lijekova”, istaknuo je Varga i pozvao
građane da prestanu dosoljavati hranu i obrate pažnju na deklaracije o
gramaži soli u kupljenim prehrambenim proizvodima.

Apelirao je i na ugostitelje da uklone soljenke sa stolova, kako se ne bi dosoljavala već posoljena hrana.

Kao važan dio strateškog plana naveo je suradnju s industrijom
hrane, pogotovo na području brze prehrane, te suradnju sa školama i
vrtićima, kako se djecu od malih nogu ne bi navikavalo na slanu hranu.

U sklopu strateškog plana napravljena je analiza svih
prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za
javno zdravstvo (HZJZ) od početka iduće godine zelenom etiketom “Živjeti
zdravo” označavat će se namirnice s dopuštenim nutritivnim
vrijednostima.

Apel će biti upućen i na lokalnoj razini, budući da pokazatelji
HZJZ-a govore da se u nekim županijama konzumira izrazito slana hrana.
Po unosu soli najgora je Ličko-senjska županija, u kojoj se procjenjuje
da 30 posto ljudi soli hranu prije nego je počne konzumirati.

Cilj je da tvorničke menze, škole i vrtići nude hranu s manje
soli, šećera i masnoća, a restorani menije s oznakama “Živjeti zdravo”,
poručio je Varga.

Strateški plan za redukciju unosa soli u hrani u Hrvatskoj od
2015. do 2019. prihvaćen je 9. listopada na regionalnoj konferenciji o
smanjenju unosa soli u Vukovaru, samo tri tjedna nakon što je WHO donio
Akcijski plan za hranu i prehranu 2014.-2020.

Voditelj Programa za prehranu, fizičku aktivnost i debljinu
Europskog ureda WHO-a Joao Breda pozdravio je to što je Hrvatska
prepoznala zdravstveni problem prekomjernog unosa soli i poduzela mjere
koje će uspostaviti nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima, u čemu
ima punu potporu WHO-a.

Visok unos soli povezan je s visokom pojavnošću
kardiovaskularnih bolesti. Unos soli u Europi dosta je visok, pa mjerama
koje poduzima Hrvatska spašavamo živote i novac, poručio je Breda.