Promjene oporezivanja dohotka povećat će plaće

Promjene u oporezivanju
dohotka koje će za oko milijun zaposlenih već u siječnju donijeti nešto
veće plaće, uvođenje poreza na kamate na štednju, mogućnost i malim
poduzetnicima, odnosno obrtnicima i poduzetnicima s ukupnim godišnjim
primicima do tri milijuna kuna da PDV plaćaju po naplaćenom računu, neke
su od promjena koje donose porezni propisi koji na snagu stupaju s
prvim danom ove godine.

Na snagu, naime, s 1. siječnja 2015. stupaju izmjene zakona o
porezu na dohodak, o PDV-u, o porezu na dobit, o igrama na sreću, ali i
niza drugih zakona važnih za poduzetnike, poput primjerice izmjene
Zakona o doprinosima, itd.

Promjene u oporezivanju dohotka

U Vladi procjenjuju da će se zakonskim promjenama, između
ostalog, povećati plaće za oko milijun građana, a poduzetnicima i
obrtnicima omogućiti lakše poslovanje.

Povećanje plaća građani mogu očekivati temeljem izmjena Zakona o
porezu na dohodak kojima se od 1. siječnja 2015. iznos osobnog odbitka
povećava s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800
kuna. Uvećava se i osnovni osobni odbitak za svakog uzdržavanog člana,
kao i odbitak za građane s potpomognutih područja.

Ujedno se prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40
posto podiže s dosadašnjih 8.800 na 13.200 kuna. Porezne izmjene znače i
da prvi put minimalna bruto plaća, koja temeljem Vladine uredbe za ovu
godinu iznosi 3.029,55 kuna, neće biti oporeziva.

Prema izračunima poreznih stručnjaka, izmjene bi (uz osobni
odbitak od 2.600 kuna te prosječan prirez od 10 posto) građanima s
najnižim prosječnim neto plaćama, koje se kreću oko 3.000 kuna, značile
povećanje od 40-ak kuna, za one s prosječnom neto plaćom od oko 5.500
kuna povećanje za oko 118 kuna, a najviše bi se povećale prosječne neto
plaće više od 11 tisuća kuna, za oko 950 kuna.

Kako bi primjenom tih zakonskih odredbi plaće državnih dužnosnika
porasle u prosjeku za oko tisuću kuna, nekima i više, Vlada je odlukom
smanjila osnovicu za obračun plaće dužnosnicima na iznos od 3.890 kuna
bruto, pa će im plaće i nadalje ostati otprilike na istoj razini kao i
do sada.

Procjene su Ministarstva financija da će izmjene oporezivanja
dohotka smanjiti prihode od tog poreza za oko dvije milijarde kuna na
godišnjoj razini.

No, stručnjaci procjenjuju da će se manji dio toga iznosa
‘preliti’ u potrošnju, dok će ostatak vjerojatno poslužiti za daljnje
razduživanje građana, ali i podmirenje novih ili povećanih poreznih ili
komunalnih opterećenja kojima će jedinice lokalne samouprave pokušati
nadomjestiti prihod bez kojeg ostaju izmjenama u oporezivanju dohotka.

Naime, procjena je Udruge gradova da će, zbog povećanja osobnog
odbitka i promjena u poreznim razredima, ostati bez oko 1,8 milijardi
kuna, a Vladine će im kompenzacijske mjere ‘pokriti’ tek dio tog manjka.
Stoga je već nekoliko gradova i općina ili povećalo prirez porezu na
dohodak, neki koji do sada nisu ni imali prirez sada ga uvode, a neki
najavljuju povećanje cijena komunalnih usluga, smanjenje dosadašnjeg
standarda javnih usluga i slično.

Oporezivanje kamate na štednju

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak uvodi se i oporezivanje
kamata na štednju po stopi od 12 posto, što bi, po procjenama
Ministarstva financija, obuhvatilo 400-tinjak tisuća građana.

Po podacima tog ministarstva, 50 tisuća građana ima ukupno 10
milijardi eura štednje i oni godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata,
na koje do sada nisu plaćali nikakav porez. Prosječno bi, kako
procjenjuju u resoru financija, na štednju od 50 tisuća kuna porez na
iznos kamate od te štednje bio približno 140 kuna, a na 100 tisuća kuna
štednje godišnje bi se plaćalo oko 350 kuna poreza na kamatu.

Za poduzetnike s početkom 2015. počinju vrijediti nova pravila oporezivanja dobiti te plaćanja PDV-a.

Tako se izmjenama Zakona o porezu na dobit određuje da se porezne
olakšice za reinvestiranu dobit odnose samo na onaj dio dobiti koji će
se uložiti u dugotrajnu imovinu te ako poduzetnik zadrži ili poveća broj
zaposlenih.

Izmjene pak Zakona o PDV-u omogućuju oporezivanje PDV-om prema
naplaćenoj realizaciji za sve porezne obveznike čija vrijednost isporuka
dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini iznosi do tri milijuna
kuna.

U sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji do sada su
bili samo obrtnici, njih 50-ak tisuća, a sada bi u njega ušli i mali
poduzetnici, njih oko 70 tisuća, te bi prema naplaćenoj realizaciji za
obračun PDV-a u tom sustavu bilo 120 tisuća poreznih obveznika. Oni će
birati hoće li plaćati PDV po naplaćenoj realizaciji ili ispostavljenoj
fakturi.

S početkom 2015. istječe i prijelazno razdoblje koje je Hrvatska u
pregovorima za pristupanje u punopravno članstvo Europske unije bila
osigurala za oporezivanje građevinskog zemljišta. Naime, do sada
građevinsko zemljište nije bilo obuhvaćeno PDV-om nego se oporezivalo
porezom na promet nekretninama po stopi od pet posto. No, s 1. siječnja
2015. na snagu stupaju zakonske odredbe prema kojima će se na
građevinsko zemljište plaćati PDV od 25 posto.

Novosti oko zapošljavanja mladih i
poticaja na stambenu štednju

S početkom 2015. godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o
doprinosima prema kojima će poduzetnici koji zaposle mlade osobe, do 30
godina, i s njima sklope ugovor na neodređeno vrijeme, za te osobe biti
pet godina oslobođeni obveze doprinosa na plaću (tzv. bruto dva).

Izmjenama pak Zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom,
kvotno zapošljavanje takvih osoba postaje obveza i realnog, ne samo
javnog sektora. Od 1. siječnja ove godine svi poslodavci koji
zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti određeni broj osoba s
invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i o djelatnosti koju
obavljaju. Poslodavac obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti i na
zamjenski način, sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji, kao i
primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju, studenata s
invaliditetom. Tvrtke koje ne ispune kvotu, to jest ne zaposle određeni
broj osoba s invaliditetom, plaćat će kazne u iznosu od 30 posto
minimalne plaće, dakle oko 900 kuna po osobi.

Novine su vezane i uz oporezivanje klađenja. Naime, do sada se
nisu oporezivali dobici od igara klađenja do iznosa od 750 kuna, no
izmjenama Zakona o igrama na sreću utvrđeno je da će od 1. siječnja ove
godine oporezivati svi, pa i najmanji dobici od igara klađenja. Tako će
najnižom stopom poreza na dobitke od igara na sreću od 10 posto biti
obuhvaćeni svi dobici od igara klađenja do 10.000 kuna.

Građanima koji uplaćuju stambenu štednju država će ponovno davati
poticaje. Za uplate stambene štednje u 2014. neće biti poticaja, a
Vladinom uredbom o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom
poticanju stambene štednje od ove se godine uvodi promjenjivi postotak
državnih poticajnih sredstava. Tako će za uplate u 2015. država dati
poticaj u iznosu od 4,9 posto za uplate do najviše pet tisuća kuna
štednje, dakle najviše 245 kuna.

Na snagu s početkom godine stupa i niz drugih zakonskih izmjena
pa tako primjerice i odredbe izmjena Ovršnog zakona kojima se uvodi
elektronička dražba prodaje nekretnina, a koju će voditi Financijska
agencija, izmjene Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, itd.