Stručnjakinja objasnila zašto cijene nekretnina u Hrvatskoj neće padati

Cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti i u prva
tri mjeseca ove godine. Stanovi i kuće skuplji su u prosjeku za dva posto u
odnosu na kraj 2022. i čak 14 posto na godišnjoj razini. Trend je drukčiji samo
u Zagrebu, gdje su početkom godine nekretnine pojeftinile neznatnih 0,3 posto.
Upravo naša zemlja ima najveći skok cijena stambenih “kvadrata” u
Europskoj uniji.

Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne
grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK, za HRT rekla je da se ciklus tržišta nekretnina okreće i
da će krenuti u drugom smjeru te da je uz ostale faktore u Hrvatskoj bilo i
dodatnih koji su pridonijeli rastu cijena nekretnina.

-Stanje na obali pridonosi prosječnom rastu cijena na razini
Hrvatske, a pogotovo na tim područjima, dodala je.

Mihaljinac Knežević kazala je da su nekretnine na obali u
velikom broju kupovali stranci koji to vide kao investiciju.

-Prosjeci ne govore dovoljno o tržištu, tržište moramo
promatrati segmentirano prema regijama Hrvatske, objasnila je Mihaljinac
Knežević.

Mihaljinac Knežević istaknula je da su cijene u
kontinentalnoj Hrvatskoj manje nego što su u Zagrebu i na obali. “U Zagrebu
nisi najveće prosječne cijene, one su više na obali gdje jako utječu stranci
kao sve veći postoci kupnje”, kazala je.

Objasnila je i da je manjak ponude adekvatnih stanova jedan
od razloga rasta cijena na tržištu nekretnina. “U Hrvatskoj kronično godinama
nedostaje novogradnje, ne samo priuštive nego čak i one po prosječnim
cijenama”, dodala je.

Mihaljinac Knežević kao još jedan od problema navodi i
nedostatak građevinskog zemljišta na najtraženijim lokacijama u gradskim
središtima ili tramvajskim zonama. “Zbog toga dolazi do rubne gradnje u
Zagrebu, ali i nedovoljno je dovoljno velikih projekata koji bi zadovoljili
potrebe tržišta”, objasnila je.

Mihaljinac Knežević navela je da nemogućnost mladih ljudi da
si priušte prosječan stan postaje gorući problem u Hrvatskoj.

–Mi, nažalost, nemamo nikakvu stambenu politiku, na tržištima
gdje ona postoji cijelo stoljeće na primjer u Austriji, Beču i tamo su veliki
problemi i mladi jako teško stječu nekretnine. U Hrvatskoj to mnogima postaje
zaista nedostižno. Jedan od razloga je naš preveliki fokus na turizam kao
ekonomsku aktivnost. Zbog toga mladi ljudi, a pogotovo na obali, ne da si ne
mogu kupiti nekretninu nego ju ne mogu ni unajmiti jer nekretnina za dugoročan
najam na tim tržištima ne postoji, rekla je.

-U Zagrebu nedostaje ponude u svim segmentima i za kupnju i
za najam, dodala je.

Mihaljinac Knežević istaknula je kako bi država trebala
kreirati stambenu politiku i poreznu politiku koja će stimulirati nekretnine
koje će biti priuštive ili prosječne.

-Država ne bi trebala graditi stanove, to se pokazalo kao
neefikasno. Stambeno zbrinjavanje stanovništva je briga jedinca lokalne
samouprave, dodala je.

Mihaljinac Knežević rekla je da ne vidi da će doći do
znatnog pada cijena na tržištu nekretnina.

-Ne vidim da će doći do pada cijena u novogradnji jer su
cijene postavljene u odnosu na tržišnu situaciju u trenutku početka gradnje i
imaju određene troškove. Tih nekretnina je i relativno malo. U segmentu
rabljenih nekretnina također nema dovoljno ponude pogotovo ne onih stanova koji
bi zadovoljili potrebe modernog kupca i koje su ispravno procijenjene. U
segmentu rabljenih nekretnina bilo bi dobro da vlasnici revidiraju svoja
očekivanja s obzirom na drugačije makroekonomsko okruženje, objasnila je.