Plenković: “Hrvatska ima priliku biti pravi energetski hub za srednju Europu”

Premijer Andej Plenković nakon sjednice
Europskog vijeća dao je izjavu.

– Završilo je još jedno izvanredno Europsko
vijeće posvećeno temama energetike, sigurnosti, hrane, obrane i Ukrajini. Glavna
tema bila je usuglašavanje šestog paketa sankcija. Usuglasili smo se oko paketa
koji je cjelovit i pokazao je jedinstvo EU-a. Dogovoreno je da režim uvoza
naftnih derivatava do kraja ove godine bude postojeći za sve, a ovaj režim
stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine. Na liste restriktivnih mjera bit će
uvršteno još nekoliko osoba, Sber banka je uključena, a tu su mjere i protiv
nekoliko ruskih medijskih kuća koje se bave propagandnim aktivnostima i
dezinformacijama. EU je još jednom pokazala jedinstvo i učinila je još jedan
korak potpore Ukrajini. Što se tiče Hrvatske, cijela ideja je bila da Hrvatska
postane svojevrsni regionalni energetski HUB. Na tom tragu možemo biti izrazito
zadovoljni jer će kapaciteti i nova ulaganja u povećanja kapaciteta LNG
terminala omogućiti Hrvatskoj, ne sam nacionalnu sigurnost opskrbe nego i
doprinos čitavom EU naporu napuštanja fosilnih goriva iz Rusije, rekao je
premijer Plenković.

Dodao je i kako su EK obavijestili vrlo
detaljno o kapacitetima jadranskog naftovoda koji u ovom trenutku bez ikakvih
dodatnih modernizacija može prevoziti 11,4 milijuna tona u vrlo povoljnom
načinu investiranja.

– Taj kapacitet se na godišnjoj razini može
dići do 15,6 milijuna tona što znači da bismo omogućili dostavu nafte za
Mađarsku i Poljsku u dovoljnim količinama. To je prigoda da se JANAF u
pregovorima pozicionira i osigura sa svojim tarifama stratešku ulogu, rekao je.

Kad je riječ o LNG-u Plenković je rekao da su
u pripremi ovog Europskog vijeća održali niz sastanaka sa svim ključnim
akterima u Hrvatskoj – ministarstvima i kompanijama.

– Postoje planovi da se investira u
nadogradnju postojećeg broda, LNG Hrvatska koji je u Omišlju i mi bismo s
odgovarajućom investicijom mogli u kratkom roku doći sa podizanja postojećih
kapaciteta, koji su izvorno bili 2,6 milijardi kubika na čak 6,1 milijardi
kubika plina koji bi dolazio brodovima kao ukapljeni plin u Hrvatsku i nakon toga
bez problema možemo osigurati opskrbu ne samo za Hrvatsku nego i za Sloveniju,
BiH, Mađarsku… Hrvatska ovaj trenutak koristi ne samo za zaštitu nacionalnih
interesa nego i za preuzimanje regionalne uloge, istaknuo je.