Bauk: Hrvatska će postati još malo uređenijom nakon što “bb” adrese odu u povijest

 Upisivanjem stvarnih adresa i
slanjem u povijest dokumenata s podatkom “bez broja” Hrvatska će postati  “još malo uređenijom”, ističe ministar uprave Arsen Bauk.

Naime, pedesetak je dana do 29. prosinca 2014., krajnjeg roka da građani
u čijim osobnim iskaznicama piše adresa s naznakom “bb”, umjesto kućnog
broja, zamijene osobne iskaznice i usklade ih s propisima da bi imali
ispravan dokument za ostvarivanje svih potrošačkih i građanskih,
primjerice biračkih prava.

Primjerice, rekao je u izjavi za Hinu ministar Bauk, u registru
birača objavljenom na stranici Ministarstva uprave, u rubrici o broju
birača po jednoj adresi, jasno piše koliko je birača na jednom kućnom
broju, čim se upiše grad ulica i kućni broj. Međutim, osobama koje
pokušaju unijeti adresu bez broja (b.b.) pojavi se znak s uskličnikom uz
obavijest da je kućni broj “obavezan podatak”, a da se osoba koja ima “nejasnoće” o registru birača može obratiti policijskoj upravi.

Prema Zakonu o prebivalištu i u vezi s popisom stanovništva iz
2011. godine, svakom se građaninu još za vrijeme bivše vlade dodijelio
kućni broj i građani koji to još nisu trebaju do kraja prosinca
ažurirati svoj osobni dokument, odnosno uskladiti svoju osobnu iskaznicu
sa stvarnim stanjem.

“Prebivalište ne može nekome biti na b.b. adresi, jer je to
nepostojeća adresa. To je administrativna stvar koju građani moraju
riješiti do kraja godine. Ništa se strašno neće dogoditi onima koji to
neće učiniti do kraja ove godine, ali bi morali riješiti prvih dana
sljedeće godine”, rekao je Bauk

Dometnuo je da je i sam 2011. godine, još negdje do desetog
mjeseca, imao “bb” adresu. Onda sam, da bih mogao dobiti neke usluge od
države, mijenjao osobnu iskaznicu i sada mi piše stvarna adresa, kaže
ministar Bauk i dodaje da to nikako ne bi trebao biti razlog da bi netko
izgubio neka građanska prava, primjerice biračka.

U mnogim je krajevima Hrvatske broj građana s nepostojećoim
adresom u posljednjih godinu dana bitno smanjen, jer je policija
prestala izdavati dokumente, npr. vozačke dozvole, bez pune adrese. Ako
netko nema kućni broj, treba se obratiti lokalnim organima uprave
nadležnim za geodetske poslove, jer tako nalaže Zakon o naseljima.

Bauk s tim u vezi naglašava da to nije nešto što se od građana
traži odjednom, u mjesec dva prije izbora, jer je Zakon o prebivalištu
na snazi od 2012. godine, a njime se „adresa” definira kao “naziv ulice
ili trga s kućnim brojem”. U registrima prostornih jedinica ne postoje
adrese s oznakom “bb” već skoro dvije godine. Prvi rok za ažuriranje
dokumenata bio je do kraja prošle godine, ali je produljen za još jednu
godinu. Na pitanje hoće li rok opet biti produljivan, Bauk kaže da to ne
zna, ali da je ljudi s neispravnim osobnim iskaznicama znatno manje
nego što se ovih dana nagađa u medijima.

“Birače s ‘bb’ adresama tretiramo kao osobe s nepostojećim
adresama, a to su živi ljudi, osobe koje žive s nama, a ne duhovi”,
zaključuje Bauk i ponavlja da je to pitanje uređenosti države.

Građanska inicijativa “U ime obitelji” upozorila je prije
nekoliko danas da su od tri različite državne institucije – Ministarstva
uprave, Državnog zavoda za statistiku i HZZO-a dobili različite podatke
o broju birača u Hrvatskoj, zbog čega su od Ministarstva uprave
zatražili očitovanje o razlici od više od pola milijuna birača s
prebivalištem u Hrvatskoj, a čelnica inicijative Željka Markić ustvrdila
je da se radi o “pola milijuna SDP-ovih duhova birača”.