Foto: Pixabay

Najbogatiji Hercegovac gradi novi shopping centar u Grudama, a investira i u turizam na hrvatskoj obali

02.05.2023. u 20:49h

DN

U tijeku su velike investicije u BiH i Hrvatskoj

Jedan od najuspješnijih ljudi u BiH, Petar Ćorluka, vlasnik tvornice Violeta nastavlja s novim investicijama.

Kako saznaje biznisinfo.ba, uskoro kreće s gradnjom trgovačkog centra koji će se nalaziti u centru Gruda, ali i hotela visoke kategorije s popratnim sadržajem u istom gradu.

Violeta je prošle godine ostvarila rekordne prihode od čak 372 milijuna KM, što je za čak 90 milijinu KM više nego godinu ranije.

Prethodna godina za Violetu bila je još jedna od velikih prekretnica, jer su na tržište plasirani proizvodi čapljinske Laste koja je odnedavno u sastavu Violete. Ovi proizvodi su za kratko vrijeme postali pravi hit i odmah su osvojili nepca građana širom BiH.

Ćorluka, osim toga, investira i u turizam i ugostiteljstvo u BiH i Hrvatskoj.

Jedan od njegovih najvećih projekata je rekonstrukcija hotela “Hrvatska” u Baškoj Vodi u čiju rekonstrukciju ulaže čak 20 milijuna eura.

Trgovčki centar u Grudama je osmišljen kao jedinstveno i moderno arhitektonsko rješenje koje će svojim sadržajem privući ljude s područja Hercegovine, ali i šire. Nova destinacija za shopping i zabavu cijele obitelji protezat će se na ukupno 7.000 kvadratnih metara.

Foto: Unsplash

Hrvati među prvim u svijetu mogu testirati novu aplikaciju koja označava budućnost putovanja!

01.10.2023. u 16:03h

DN

Prva faza testiranja aplikacije imat će određena ograničenja

U Hrvatskoj se godinama žalimo kako se neke nove tehnologije i napredne digitalne usluge kod nas uvijek pojavljuju sa zakašnjenjem te po tome kaskamo za razvijenijim zemljama. No u slučaju digitalne putovnice, možemo se pohvaliti kako je Lijepa Naša, uz Finsku, među prvim zemljama na svijetu koje su krenule u projekt razvoja digitalne putne vjerodajnice (DTC - Digital Travel Credentials).

Za razvoj informatičkog rješenje digitalne putne vjerodajnice u Hrvatskoj, osim MUP-a, bili su zaduženi i djelatnici Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD). Tehnološki temelj za korištenje DTC-a je postojeća mobilna aplikacija Certilia, koja se već koristi za digitalnu potvrdu identiteta i omogućava identifikaciju korisnika na najvišoj sigurnosnoj razini. Aplikaciju je moguće preuzeti online ili instalirati u bilo kojoj policijskoj postaji ili postaji koja obavlja upravne poslove, nakon čega je u Certiliu potrebno dodati digitalnu putnu vjerodajnicu. Uvjet za njenu aktivaciju jest posjedovanje elektroničke osobne iskaznice registrirane u aplikaciji, piše Zimo.

Prva faza testiranja digitalne putovnice imat će određena ograničenja. Tako će na početku biti dostupna samo za korisnike Androida (iOS verzija najavljena je za kraj godine) te će se moći putovati samo iz zračne luke Dr. Franjo Tuđman. Prije putovanja potrebno je najaviti putovanje unutar aplikacije, dok će na aerodromu putnici imati poseban izlaz na kojem će biti potrebno skenirati pametni telefon, umjesto pokazivanja papirnate putovnice.

Voditelj projekta Ivan Brko objasnio je kako će se, s daljnjim razvojem projekta, broj graničnih prijelaza i zemalja koje su uključene u njega konstantno rasti, sve dok digitalna putna vjerodajnica ne bude univerzalno prihvaćena i postane standardizirani dokument za sve građane EU.

Kako će izgledati digitalna putovnica, Zagrepčani su mogli saznati jučer tijekom prezentacije projekata na Cvjetnom trgu, gdje su dobili mogućnost preuzeti DTC u mobilnu aplikaciju. Tom prilikom glavni direktor AKD-a Jure Sertić pohvalio se kako je ovo projekt koji je razvila hrvatska pamet i Hrvatsku ponovno pozicionira na ljestvici naprednih tehnoloških rješenja.

-Ovaj pilot projekt kojim smo hrvatskim građanima omogućili da među prvima u svijetu testiraju budućnost putovanja, uz digitalnu putnu vjerodajnicu, predstavlja značajan iskorak prema modernizaciji i olakšanju putovanja te daljnjoj digitalizaciji administrativnih procedura kako u Republici Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji, objasnio je Sertić.

Društveno poduzetništvo ili kako ostvariti dobrobit za sebe i zajednicu koristeći tržišne mehanizme

06.09.2023. u 20:50h

DN

Lajtmotiv koji se provlačio kroz ovu raspravu bio: preduvjet bilo kojeg društvenog angažmana su informirani, aktivni i odgovorni građani

U organizaciji Centra za održivi razvoj (COR) 31. kolovoza 2023. godine, u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom, održana su dva događaja u okviru projekta „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“: radionica o zagovaranju i konferencija o rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja intervencija, odnosno smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta.

Podsjetimo što je društveno poduzetništvo? Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.* Praksa društvenog poduzetništva može se prepoznati kroz povijest u različitim oblicima djelovanja, kroz koja se pokušavalo pronaći odgovarajuća rješenja za socijalne i ekonomske probleme u lokalnim zajednicama i društvu.

U Europskoj uniji društvena ekonomija broji oko 2,8 milijuna organizacija, više od 13,6 milijuna radnih mjesta, odnosno 6,3% radne snage. Udio u ekonomiji društvenog sektora varira od zemlje do zemlje, kreće se od 0,3 do gotovo 10 posto ukupnog gospodarstva.

Radionica koja je okupila petnaestak sudionika bila je usmjerena jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za proces (javnog) zagovaranja. Na početku radionice Snježana Petrušić iz Centra za održivi razvoj upoznala je sudionike sa smjernicama za razvoj javnih politika koje su izrađene u okviru projekta, a obuhvaćaju osam područja od važnosti za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj: zakonodavni okvir; mladi; poljoprivreda; obrazovni sustav; državna imovina; porezna politika; komunikacijski kanali svih dionika te instituti potpore; ranjive skupine i socijalne usluge.

Uz pojam i kontekst zagovaranja istaknula je važnost procesa zagovaranja kojim se skreće pažnja zajednice na bitna pitanja i vodi donositelje odluka do rješenja, a kroz suradnju sa zainteresiranim građanima i organizacijama dovodi do promjene, poboljšanja. Zagovaranjem se pokušava utjecati na donositelje odluka, kako bi se ostvarila određena prava i poboljšala kvaliteta života društva u cjelini ili grupa čija su prava i potrebe predmet zagovaranja.

U završnom dijelu radionice predstavljen je zagovarački model i glavni koraci u planiranju zagovaračke strategije. Tijekom radionice razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su sudjelovali različiti dionici govoreći o svojim iskustvima, o različitim izazovima s kojima se susreću u radu. Lajtmotiv koji se provlačio kroz ovu raspravu bio: preduvjet bilo kojeg društvenog angažmana su informirani, aktivni i odgovorni građani.

Nakon radionice, u širem krugu održana je konferencija, čiji je cilj bio upoznati sudionike s rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta, a sve kako bi se na temelju znanosti ponudila rješenja za razvoj društvenog poduzetništva u demokratskom dijalogu svih dionika. Istaknuto je da je potrebno unaprijed analizirati društveni učinak bilo koje intervencije kako bi provedba bila kvalitetna i uspješna.

Na konferenciji je predstavljena i metodologija za analizu društvenog utjecaja intervencija izrađena kroz projekt, te rezultati provedenog anketnog istraživanja o utjecaju predloženih intervencija na društvo, kao i izrađeni dokumenti vezani za analizu društvenog učinka predloženih intervencija.

Stipe Efendić, predsjednik Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, osnovane u sklopu projekta, koja trenutno broji 128 članova, predstavio je ovu udrugu i pozvao prisutne da se podrobnije informiraju o njoj i u nju učlane.

Konferencija i radionica organizirani su u okviru projekta 'Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo' (kodni broj UP.04.2.1.06.0054), koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna / 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.

Nositelj projekta je Centar za ruralni razvoj CERURA HR, a Centar za održivi razvoj (COR) iz Imotskog je jedan od partnera na projektu.

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Centra za ruralni razvoj CERURA HR.

Foto: Pixabay

U špici sezone porastao broj nezaposlenih, ekonomisti objasnili zašto

16.08.2023. u 20:53h

DN

Najviše nezaposlenih osoba u srpnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u srpnju je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i solidan rast broj nezaposlenih u odnosu na lipanj.

Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se i dvadeset osmi mjesec zaredom. U odnosu na srpanj 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 5797 osoba ili 5,3 posto. - prenosi tportal.

Na mjesečnoj razini zabilježen je drugi zaredom rast registriranih nezaposlenih, a u odnosu na lipanj povećanje je iznosilo 5,1 posto ili 5065 osoba. U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 103.774 osoba, što je i dalje među rekordno niskim zabilježenim razinama unatoč solidnom mjesečnom rastu, pišu analitičari Raiffeisen banke.

- U skladu s navedenim, očekujemo da će i registrirana stopa nezaposlenosti blago porasti, s 5,6 posto u lipnju na 5,8 posto u srpnju. U odnosu na srpanj 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 22.232 osobe ili 17,6 posto, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 10.615 ili 9,3 posto - dodaje se.

Najviše nezaposlenih osoba u srpnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.736 ili 16,1 posto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.380 ili 12,9 posto) i Grad Zagreb (12.819 ili 12,4 posto).

Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u šesnaest županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je ponovno u Ličko-senjskoj (za 16,5 posto). U ukupnome broju registriranih nezaposlenih u srpnju, 16.046 osoba ili 15,5 posto bilo je bez radnoga iskustva.

S druge strane, 87.728 osoba (84,5 posto) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (14,5 posto), trgovini na veliko i malo (13,0 posto), obrazovanju (10,2 posto), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (9,4 posto) te javnoj upravi i obrani (9,0 posto).

Unutar prerađivačke industrije najveći broj nezaposlenih zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva i pluta te proizvodnji odjeće. Na kraju lipnja slobodnih radnih mjesta bilo je 18.600 tisuća, što je za 6,8 posto manje na mjesečnoj razini. Od toga se 4,4 posto odnosilo na sezonske poslove.

Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih sedam mjeseci 2023. iznosio je gotovo 120.000. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 435 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti.

Pozitivno mišljenje dobilo je 100.754 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

- Zadržavanje broja registriranih nezaposlenosti na rekordno niskim razinama rezultat je otpornosti tržišta rada zbog nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima uz još uvijek solidnu potražnju za radom. Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini odražava, između ostalog, ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom lipnja i srpnja bio skromniji. Navedeno se zrcali i u skromnijem broju izlazaka iz evidencije u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako u nastavku godine očekujemo pozitivne trendove na tržištu rada (zadržavanje rekordno niske stope nezaposlenosti te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), kretanja na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima - pišu analitičari RBA.

Foto: Pixabay

Kupuje se i troši diljem Lijepe naše iako cijene hrane, pića i usluga ruše rekorde

31.07.2023. u 21:34h

DN

U eurozoni Hrvatska nakon Slovačke ima najbrži rast cijena i to zabrinjava građane kojima na stanovanje i hranu odlazi većina budžeta

Inflacija u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 7,4%, prva je procjena Državnog zavoda za statistiku. To je već osmi mjesec zaredom da inflacija popušta nakon što je u studenom prošle godine dosegnula rekordnih 13 i pol posto. To je i najniža stopa inflacije u nas od prošlogodišnjeg ožujka. No, u posljednja tri mjeseca pad inflacije u Hrvatskoj usporava, a, uz Slovačku, u srpnju imamo najveću inflaciju u zemljama Eurozone. - piše HRT.

Kupuje se i troši diljem Lijepe naše iako cijene hrane, pića i usluga ruše rekorde.

- Kava je bila sedam osam kuna sada je preko 20 kuna, znači tri eura. Plaće su porasle za deset, petnaest posto ali cijene su otišle previše gore, kaže građanin.

- Ono što mene nervira je razlika cijena u unutrašnjosti i ovdje u Zadru ili na otocima. Cijene su izmanipulirane, navodi drugi.

- Što je najaviše poskupilo? Hrana definitivno, kažu građani.

- Koncentracija ljudi postoji ali je potrošnja lošija, smatraju građani.

Inflacija blago usporava već osmi mjesec, u srpnju tek za malih 0,2 posto.

- Usporavanju su pridonijele cijene hrane i usluga obzirom da je poskupljenje bilo manje izraženo u odnosu na isti mjesec lani nasuprot tome cijene energije su se blago povećale povećao što odražava rast cijene naftnih derivata na domaćem tržištu što je odraz poskupljenja na svjetskom tržištu, rekao je Marko Luketina, savjetnik u Direkciji za ekonomsku analizu HNB-a.

U eurozoni Hrvatska nakon Slovačke ima najbrži rast cijena i to zabrinjava građane kojima na stanovanje i hranu odlazi većina budžeta.

- U zadnjih osam godina hrana je otišla gore preko 40 posto a plaće tonisu pratile. i I sada vidimo da je hrana išla nekih 150 posto u odnosu na inflaciju i to je taj udar, jer mi mjesečno na hranu najviše trošimo, oko 26 posto mjesečnog troška otpada na hranu, ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Prekomjeran uvoz robe također utječe na inflaciju.

- Cijene hrane padaju ali problem je što mi puno hrane uvozimo, tako je isto i kod energije gdje mi plin i naftu uvozimo pa dosta ovisimo o cijenama na svjetskom tržištu, sve skupa je prilično neizvjesno, navodi Boris Podobnik, član ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika.

S inflacijom od 7 do 9 posto bori se većina članica eurozone. I dok u mnogim zemljama inflacija usporava, u Grčkoj i Španjolskoj raste pa je prosječna inflacija u eurozoni oko 5,3 posto, što bi Hrvatska mogla dosegnuti tek potkraj godine.

Article

Najbogatiji Hercegovac gradi novi shopping centar u Grudama, a investira i u turizam na hrvatskoj obali

Hrvati među prvim u svijetu mogu testirati novu aplikaciju koja označava budućnost putovanja!

Društveno poduzetništvo ili kako ostvariti dobrobit za sebe i zajednicu koristeći tržišne mehanizme

U špici sezone porastao broj nezaposlenih, ekonomisti objasnili zašto

Kupuje se i troši diljem Lijepe naše iako cijene hrane, pića i usluga ruše rekorde

Pročitajte još . . .