Ne treba se čuditi velikim kišama usred svibnja - pa u Hrvatsku su već stigle i inačice tornada, koje doduše zovemo pijavicama, a DHMZ je na svojim stranicama objavio poziv građanima da ih snimaju i prijavljuju, otkrio je za Novi list klimatolog i pročelnik sekcije za klimu pri HAZU Krešimir Pandžić.

Pandžić pojašnjava kako su pijavice češće na moru iako su zabilježene i u Zagrebu i Petrinji, a iako je pojam tornado dosad uglavnom bio rezerviran za SAD, slučaj iz Češke otprije nekoliko godina ukazuje da su takve pojave moguće i u Europi.

- Dakle, primijećene su i u Hrvatskoj iako intenzitet, nasreću, nije toliki da bismo to mogli nazvati tornado. Makar, postoji tendencija jačanja i žestine, pa i čestine pijavica, kazao je Pandžić.

Klimatolog je otkrio kako je slično kišno razdoblje u Hrvatskoj zabilježeno u svibnju 2014. godine s ogromnim štetama kad je poplavila Sava, kao posljedica sredozemne ciklone koja je, prema dostupnoj statistici, uzrok oko 90 posto oborina na ovom području.

Kad je u pitanju obrana od poplava, Pandžić je predložio uspostavom takozvanih "crvenih zona" koje bi obuhvaćale područja s velikim opasnostima od poplava, a govorio je i o značaju globalnog zatopljenja koje ipak ne drži odgovornim za sve klimatološke nepogode.

Kaže kako su elementarne nepogode sve češće, i to ne prvenstveno zbog posljedice promjene atmosfere već nekih procesa kao što je to isparavanje. Ukratko, porast temperature uzrokuje porast vlage u zraku, a to pak djeluje na jačanje olujnih oblaka. Sve uglavnom ovisi o temperaturi tijela koje zrači, što je u ovom slučaju zemljina površina pa ne čude podaci prema kojima od 1951. godine naovamo većina zemalja svijeta bilježi pojavu porasta broja toplinskih valova i maksimalne temperature, a smanjenje broja ekstremno hladnih dana.

- Također je na količinama oborina primijećeno da su intenzivnije, na globalnoj skali. To je posljedica povećanja vlage u zraku koja nastaje zbog povećanja temperature, a da bi se ta vlaga vratila, moraju se stvoriti velike količine oborina. Nepovoljno je što se te količine oborina izlučuju u kraćem vremenu, pa su onda i suše dugotrajnije, kazao je Pandžić koji u svemu vidi i mjesto za optimizam, prvenstveno zbog produljenja vegetacijskog razdoblja i mogućnosti uzgoja nekih biljaka koje su dosad bile nezamislive za ova područja.

Pandžić podsjeća i na obvezu zemalja potpisnica Pariškog sporazuma o klimi putem kojeg su se obvezale do kraja 21. stoljeća ograničiti globalno zagrijavanje na maksimalno 1.5 do 2 stupnja, a u sklopu čega bi Europa trebala do sredine stoljeća smanjiti upotrebu fosilnog goriva do razine 20-ak posto sadašnje potrošnje.

Pandžić je također kazao kako se ne sjeća da smo nakon 2014. u Hrvatskoj imali toliko dugo razdoblje s oborinama gdje je djelovala sredozemna ciklona, a koje se može nazvati "bloking" dok njemački izraz kaže "Großwetterlage".

- U osobnom istraživanju, a dio je to i mog doktorata, primijetio sam kako taj Großwetterlage daje visoki tlak, recimo na pola Europe, sjeverno, onda je južnije niži tlak. A taj niži tlak rezultira u duljem razdoblju s većim količinama oborina od prosječnih. U našem slučaju imamo i smjer vjetra iz južnih kvadranata koji ima uzlaznu komponentu na Dinaridima. Pa kad je riječ o sredozemnoj cikloni onda su najizraženije oborine na na vjetrini Dinarida. Sad bismo mogli reći da se dogodila baš takva jedna situacija, kazao je Pandžić.

Produljeni je vikend pa nam s Jadrana stižu sjajni turistički brojevi. Prednjači Split koji je i prije ovog vikenda u svibnju ostvario povećanje broja dolazaka za čak 37 posto, a samo ovaj vikend kroz zračnu luku prošlo je 33 tisuće putnika. No, svoj image globalne top-destinacije grad sve teže podnosi, piše HRT. 

Na Peristilu kao da je špica sezone. Gužva, vrućina, traži se hlad. Turisti prigovaraju.

- Željela sam popiti pjenušac, ali bilo je preskupo. Mala čaša 10 eura, požalila se jedna od turistica.

No, što su cijene više, više je gostiju pa hotelijeri ne znaju kako će izdržati do jeseni. Svakim danom sve teže podnose nedostatak radnika. Nakon azijskih zemalja, pojedine agencije za zapošljavanje, kojih je u Hrvatskoj više od 400, spas traže u Južnoj Americi.

- Što se tiče osoblja, to je baš pravi pakao i jednostavno nema djelatnika ni za lijek, uzimamo bilo što, bilo koga, nije bitna kvalifikacija ,bitno da ima dvije ruke i noge i da zna pozdraviti, a samim time rušimo ono što smo godinama gradili, rekla je Nevena Tomaš Čikeš, direktorica hotela Santa Lucia.

Iako su gradske vlasti odlučile novčanim kaznama smiriti nepoćudne mlade goste, nedostatak komunalnih redara usporava provođenje odluke.

- Grad je postao globalna turistička destinacija i to sa sobom nosi veliku odgovornost i brojne izazove, kao što je i vidljivo iz velikog broja gostiju koji, naravno, troše i destinaciju i ljude. Pred nama je zahtjevna sezona, istaknula je direktorica TZ Splita, Alijana Vukšić.

A da bi se barem u trajektnoj luci uvelo malo reda, počeli su radovi na ponovnoj uspostavi dvosmjernog prometa za koji struka tvrdi da će smanjiti svakodnevne prometne čepove.

- Očekujemo da će radovi trajat dvadesetak dana, tako da do službene turističke sezone planiramo sve skupa pustiti u funkciju, zaključio je Damir Babić, voditelj Odsjeka za promet Grada Splita.

Kroz jednu od najprometnijih luka Sredozemlja ove će godine prema najavama proći šest milijuna putnika, milijun više nego glasovite 2019-te. Svakodnevne priče o održivosti na teškom su iskušenju.

 Primorsko-goranska policija uhitila je dvije osobe koje povezuje sa serijom postavljenih eksplozivnih naprava na području Rijeke. Posljednja je odjeknula sinoć oko pola sata nakon ponoći kod trgovačkog centra na Pećinama. Nitko nije ozlijeđen, no građani su uznemireni, piše HRT.

Neposredno prije navedenog događaja, oko ponoći, policijski službenici Policijske uprave primorsko-goranske ispred trgovačkog centra na području Kostrene zatekli su njemačkog i hrvatskog državljanina koji su ondje ostavili eksplozivnu napravu.

Navedene osobe su uhićene i privedene u policijsku postaju.

Osumnjičenici su imali i treću napravu, a sve se dovodi u vezu s eksplozijom od 21. svibnja na području trgovačkog centra na Vežici u Rijeci.

Nakon završetka kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni će u roku od 24 sata od uhićenja biti privedeni pritvorskom nadzorniku. 

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović čestitao je policiji na profesionalnom i učinkovitom radu u otkrivanju i uhićenju osoba koje se dovode u vezu sa serijom postavljenih eksplozivnih naprava na području Rijeke. 

- Njihova predanost u radu jamac je sigurnosti građana i zaštite javnog reda i mira, poručio je Božinović na Twitteru.

Ministar je izjavio u nedjelju da je riječ o policijskom postupanju koje je počelo pronalaskom naprave kod hotela Ambasador u Opatiji u travnju, nakon čega je 21. svibnja postavljena eksplozivna naprava u Rijeci ispred trgovačkog centra.

- Te akcije su očito na neki način povezane. Policija je od prvog dana krenula u vrlo opsežno i dubinsko istraživanje, rekao je ministar, dodavši da je sinoćnji rezultat posljedica ozbiljnog, kvalitetnog i profesionalnog rada.

Zahvalio je svima koji su sudjelovali na razini Ravnateljstva policije, odnosno uprave za kriminalističke poslove i djelatnicima primorsko-goranske policije.

- Praktički oni su od travnja svaki dan radili na ovom predmetu koji ima i međunarodnu dimenziju, rekao je ministar novinarima nakon svečane Akademije u povodu Dana Hrvatske vojske.

Za motive i namjere počinitelja rekao je da su stvar kriminalističkog istraživanja koje slijedi, zaključivši da je u tim slučajevima bila očita neposredna opasnost koju je policija uspješno otklonila, dodao je ministar.

Za stanovnike riječkih Pećina bila je to neprospavana noć:

- Čuli smo eksploziju, muž je mislio da je velika petarda, ali nismo bili sigurni što je, čak se i u zgradi zatreslo.

- Čuo sam! Dosta jako se čulo, bilo je kao petarda, ali tri puta ječe barem.

Već danas poslijepodne u unutrašnjosti se očekuje umjeren i jak razvoj oblaka, a uglavnom poslijepodne na istoku, u gorju i u Dalmaciji lokalno pljuskovi i grmljavina. Sutra diljem kopna od sredine dana više oblaka, mjestimice uz kišu i pljuskove s grmljavinom, uglavnom na istoku i u Dalmaciji, ponegdje izraženije. 

Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, uz nestabilnosti prolazno pojačan. Na Jadranu umjerena do jaka bura, podno Velebita povremeno s olujnim udarima, popodne i umjeren sjeverozapadnjak. Najniža temperatura od 10 do 15, na Jadranu između 16 i 20°C. Najviša dnevna na kopnu od 21 do 25, na obali i otocima između 26 i 28°C.

Početkom novog tjedna mogući su u cijeloj zemlji mjestimični pljuskovi i grmljavina, lokalno vjerojatno i izraženiji, tuča, intenzivna kiša i prolazno pojačan vjetar, prognozira za HRT Petra Mikuš Jurković iz DHMZ-a.

Podjednake vrijednosti temperature i u središnjoj Hrvatskoj, gdje će ipak biti malo stabilnije i sunčanije, no mogući su lokalni pljuskovi i grmljavina, osobito u južnijim predjelima. U gorju pak povremeno više oblaka, poslijepodne uz mogućnost za poneki pljusak. Najviša temperatura od 20 do 22°C u gorju te između 25 i 27°C na obali i otocima.

U Dalmaciji će se ponegdje na obali izmjeriti i 28°C, uz prevladavajuće sunčano vrijeme, no ne i posve stabilno. U drugom dijelu dana lokalni pljuskovi vjerojatni su u unutrašnjosti, a poneki se može spustiti i do obale. Nakon većinom umjerene bure zapuhat će sjeverozapadni i jugozapadni vjetar.

Sjeverozapadnjaka i jugozapadnjaka bit će i na jugu Hrvatske, uz malo do umjereno valovito more, temperature od 20 do 22°C. Bit će većinom sunčano, no popodne s jačim razvojem oblaka moguć je i pokoji pljusak, ponajprije u zaobalju.

Idućih dana pljuskovi će na Jadranu biti češći, osobito u Dalmaciji, no popodne i dalje u većini predjela vrlo toplo. Podno Velebita bura će povremeno biti jaka, a u Dalmaciji će danju puhati sjeverozapadnjak i zapadnjak.

Na kopnu novi tjedan oblačniji i još nestabilniji, uz mjestimične pljuskove i grmljavinu, lokalno i jače izražene. Vjetar povremeno umjeren sjeveroistočni i sjeverni, a temperatura zraka neće se znatnije mijenjati.

Za sutra je za velik dio Hrvatske izdano upozorenje zbog mogućih grmljavinskih nevremena.