Diljem svijeta tijekom ponedjejka se obilježavao Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. AIDS, jednu od najstrašnijih i najraširenijih bolesti novoga doba, uzrokuje virus HIV-a. On se prenosi najčešće putem spolnog odnosa bez zaštite, te je učestaliji kod osoba koje često mijenjaju seksualne partnere te kod osoba istospolne seksualne orijentacije.

Prema posljednjim istraživanjima virusom HIV-a danas je zaraženo oko 34 milijuna ljudi, a  zabilježana stopa smrtnosti je oko 1.8 milijuna. To su samo dostupni podatci, smatra se da su brojke puno veće, no do točnih podataka je vrlo teško doći. I danas je pristutna velika društvena stigmatizacija oboljelih osoba, no edukacijom i prevencijom u školstvu i medijima uspješno se upoznaje javnost sa ovim problemom.

 Obolijevanje i smrtnost od ove bolesti smanjeni su za 21 postozahvaljujući prevenciji, ali i zbog boljih i dostupnijih lijekova. Plan Ujedinjenih naroda je financiranje borbe protiv ove bolesti podići sa trenutnih 12 na 15 milijardi dolara do 2015. godine. U Hrvatskoj od AIDS-a bolujeoko 700 osoba te Republika Hrvatska putem besplatne edukacije i testiranja u većim gradovima trudi se što bolje nositi  s ovim problemom.

U skladu sa povećanjem svijesti o tom problemu, u ponedjeljak je na Pravnom fakultetu Europska udruga studenata prava ELSA-SPLIT, humanitarnom akcijom obilježila taj dan.

AIDS se širi neinformiranošću. Odgovorno, pametno i pouzdano ponašanje je najbolji oblik prevencije! Članovi ELSA-e Split podijelili su edukativne letke i prezervative studentima s nadom da će danas svi zastati i razmisliti o posljedicama neodgovornog seksualnog ponašanja. 

Voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" Jasmina Vraneš rekla je da su u Hrvatskoj potvrđena dva nova slučaja južnoafričkog soja koronavirusa, a do srijede se očekuje potvrda još jednog slučaja.

- Riječ je o importiranim slučajevima i sva tri putnika su došla iz Zanzibara. - rekla je Vraneš za Dnevnik HRT-a i dodala kako se  pomno nadziru i njihovi kontakti.

Istaknula je da zabrinjava unos tih sojeva.

- Ti sojevi, južnoafrički, kao i brazilski, odnosno, bolje reći, južnoafrička nova varijanta i brazilska varijanta su također, kao i britanska nova varijanta, vrlo, vrlo infektivne i lako se šire u populaciji. - rekla je Vraneš.

Dodala je kako ih južnoafrička i brazilska varijanta zabrinjavaju tim više što mogu izbjeći učinku cijepljenja i učinku monoklonskih protutijela, odnosno davanju hiperimunog seruma, koji posebno pomaže starijim osobama i osobama koje imaju komorbiditet.

Vraneš je rekla kako se vidi da je britanska nova varijanta sada toliko raširena da se govori o "pandemiji unutar pandemije".

- I kod nas je tako, i naši rezultati to pokazuju. - rekla je i dodala da su u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, nasumično, pomoću PCR-testa, detektirajući dvije karakteristične mutacije koje se kod tih novih varijanti mogu uočiti kao tipične, utvrdili da u Gradu Zagrebu već ima oko 25 posto učestalost britanske nove varijante.

- U cijeloj Hrvatskoj britanska nova varijanta na razini je od 20-ak posto, a u Gradu Zagrebu i malo više, oko 25 posto po našoj procjeni. - dodala je.

Vraneš je također istaknula kako postoji jako puno varijanti i da virus neprestano mutira.

- Brojne mutacije su opisane i brojne različite varijacije virusa cirkuliraju. Značajne su ove tri zato što su hiperinfektivne, zato što se strašno šire, puno brže nego ona originalna varijanta. - zaključila je.

Na Obali kneza Branimira, na broju 17 za 92 dana prvi će radni sat provesti novi splitski poteštat. Iako brojni Splićani ne znaju kako je baš Uprava njihovog grada na ovoj adresi, o politici ovdje svi sve znaju. Politika se ovdje uči od malih nogu. Politika je ovdje destruktivna, javnost prejednostavno lijepi etikete, a lokalna medijska scena više vodi računa o kakvoj rupi na cesti i mačko-psu na Rivi nego razvoju koji u drugom gradu u Hrvatskoj često ima negativan predznak.

U borbi za fotelju grada koji ima nešto manje od 180 tisuća stanovnika Split se ne izdvaja od hrvatskog prosjeka. Štoviše, one trendove ruši ili postavlja. Opasno se politički živi u sredini u kojem gradonačelnici završavaju na lomači kritika, a nijedan ne dočeka ni drugi mandat. Ne čudi, stoga, ni prava paleta imena koji svi redom žele 'ugasiti dvadeset i kusur godina iste prošlosti'. Loše sluge, loših gospodara.

Od pjevača i liječnika, poduzetnika i informatičara, znanstvenika i profesora. Split kao sinonim za grad slučaj. Slučaj, izborni slučaj.

 'As iz rukava' splitskog MOST-a za izbornu arenu profesor je na Medicinskom fakultetu. Anatomiju ima u malom prstu, funkcioniranje ljudskog tijela preslikat će, veli, na funkcioniranje grada. 

Njegovo obiteljsko stablo korijenima veže Šoltu, zadarsku adresu odrastanja zamijenio je Sveučilištem u Melbourneu, a kako srce 'vuče rodnom kraju' shvatio je 2004. godine. Sa suprugom doktoricom Irenom Zakarija-Grković, otac je troje djece i djed male unučice.

Kako je pala odluka da preuzmete ovako odgovornu dužnost i krenete u utrku za splitskog gradonačelnika?

- Dugogodišnji sam MOST-ov simpatizer, bio sam član Upravnog vijeća KBC-a Split iz kvote MOST-a, na prijedlog Ivana Kovačića i kroz taj aktivizam sam bio u mogućnosti pozitivno (su)djelovati u radu bolnice. Konačna odluka je slijedila nakon upoznavanja tima i prijedloga projekata u stranci. Zbog toga i zbog želje da pokažemo da se kampanja i upravljanje gradom mogu kvalitetnije i odgovornije 'odraditi' odlučio sam izaći iz komfora ureda sveučilišnog profesora i posvetiti se radu za javno dobro.

Zapravo vas i poznaju po tom angažmanu u bolnici i podrške Juliju Meštroviću. Tada ste odbili čak i tadašnjeg ministra Milana Kujundžića…

- Ja sam i danas uvjeren da sam odlučio pravilno, jer sam se u odluci vodio kvalitetom i sposobnošću kandidata za tu odgovornu i tešku ulogu. Bez obzira na političke pritiske kojih je bilo u velikoj mjeri, bez obzira na moguć gubitak pozicije u Upravnom vijeću, odlučio sam podržati Julija Meštrovića. Kvaliteta, stručnost i kompetentnost su mi uvijek ispred političke podobnosti.

Mnogi su u kombinacije za gradonačelnika iz redova MOST-a stavljali Antu Čikotića. On će vam, vjerujem, biti ogromna potpora kad već nisu sve oči uprte u njega?

- Ante je iskusan, zna bit problema i ima neposredno četverogodišnje iskustvo vođenja splitskog MOST-a. I ranije smo surađivali na projektima političke naravi i vrlo smo kompatibilni. Učimo jedan od drugoga, nadopunjavamo se i uložiti ću sve snage nastaviti 'trku' koju je on izvrsno odradio u proteklom vremenu.

Mnogi ističu da je Split u posljednjim godinama nazadovao. Dijelite li to mišljenje?

- Ne bih se vraćao na prošlost jer je ne možemo promijeniti. Možemo samo učiniti na greškama jer je sve ono od prije 'proliveno mliko'. Moramo vidjeti pravo stanje stvari i suočiti se s istinom. Nakon toga naći rješenje za probleme, čime se ja i bavim u svom životu. Ne bojim se hvatanja u koštac s bilo kojim problemom jer vjerujem da 'gdje god ima volje ima i načina'.

Hoćete li riješiti i onaj problem koji je u jednoj nacionalnoj emisiji istaknuo Željko Kerum. Kaže Kerum da se i javni natječaji namještaju. Kakva je to poruka?

- Žalostan je to način. Na fakultetu sam, kad sam bio u poziciji zapošljavati ljude, to radio isključivo temeljem njihovih profesionalnih kompetencija. Duboko vjerujem u javne natječaje i da kvaliteta može izaći na vidjelo. Svi oni koji tako dobiju posao se dugoročno pokažu kao kvalitetan izbor.

Baš sretna Gradska uprava je i jedan od vaših ciljeva, kažete. Što mislite pod tom tezom?

- U Gradskoj upravi se ignorira pravo ljudi na sreću, tj. na zadovoljstvo u radu. Imam neposredno iskustvo rada u Australiji. Svako pola godine ili nakon jedne cijele sam svom šefu morao evaluirati postignuća i odrediti ciljeve za iduće razdoblje. Na osnovu toga sam funkcionirao u idućem periodu jer mi je bilo jasno da sam ciljeve sam sebi zadao. Takav način rada se zove trajna evaluacija i to bih svakako uveo u Banovinu.

Hoćemo li biti sretniji i kad postanemo ekološki svjesniji? Kako potaknuti Splićane da odvajaju otpad koji je, jasno je, jedan od gorućih problema…

- Ima tu jako puno izazova, a prvi je podizanje razine svijesti građana o važnosti recikliranja. Puno stranih modela se pokazalo uspješnim i izmišljati neki vlastiti model je smiješno i bespotrebno. U Italiji, koja slovi kao relativno neorganizirana zemlja, postoji sustav prikupljanja otpada u kojem se dodjeljuju vrećice s brojem poput našeg JMBG-a. Ako se vrećica nađe u krivom spremniku za otpad, zna se točno tko ju je tu stavio. Ima i cijeli niz praktičnih softverskih rješenja koji bi značajno pomogli rješavanju problema odvajanja otpada.

Znači, Italija vam je zemlja za primjer?

- Ja bih se vodio nečim što se pokazalo uspješnom u okruženju koje je slično našem mentalitetu.

A možemo li reći da je mentalitet građana razlog da se svake godine produbljuje politički jaz? Jesu li Splićani izgubili vjeru u politiku?

- Mislim da brojni Splićani sve političare stavljaju pod isti nazivnik i vape za nečim što je drugačije i što je vrijedno povjerenja. Izjava Željka Keruma je na žalost put prema razuvjeravanju građana da može biti drugačije. Cilj mi je pokazati da 'drugačije' može biti i da 'drugačije' daje konkretne rezultate.

Žnjan je, isto tako, vapio za rješenjem. Čini se da se nadzire kraj, ali…

- Bez želje da zvučim pretenciozno volio bih, sve one koji sudjeluju u kreiranju tog mikrookruženja, pozvati da vide kako se to uredilo na Višnjiku u Zadru. Prošli sam vikend bio tamo i uvjerio se svojim očima kako imaju gotovo 1,5 kilometara staze za šetnju od mekane podloge, desetak košarkaških igrališta i nekoliko nogometnih, desetak teretana na otvorenom i to bez ijednog kafića. Sve je, dakle, orijentirano na rekreaciju građana i njihovih ljubimaca. Vidio sam čitave obitelji, od unučadi do djedova i baka koji su našli za sebe rekreaciju potpuno besplatno. Isključivo se zalažem da Žnjan postane Sportsko-rekreativni centar na kojem će, uz plažu i poneki kafić, postati 'oaza zdravih aktivnosti' za obitelji.

Žnjan sportsko-rekreativni centar, a Marjan?

- Trebamo razmišljati o dugoročnom rješenju na Marjanu, a ne da se bavimo rješenjem za jedan mandat kao što to neki rade. Nisam stručnjak za šume, ali struka bi tu trebala odlučiti kako zamijeniti stabla i nadomjestiti uništena i posječena. Marjan bi trebao biti zapadni pandan Žnjana.

S kim namjeravate koalirati? Znamo da je koalicija postala nepisano pravilo nakon izbora. Neće vam biti problem koalirati s HDZ-om ili SDP-om?

- Namjeravamo koalirati samo s dobrim i kvalitetnim projektima. Ne zanima nas predznak i na tome ćemo inzistirati. Želimo projekte 's glavom i repom', projekte koji su ostvarivi bez obzira odakle dolaze.

Promet je gorući problem Splita. Imate li već sada rješenje?

- Imamo savršeni video uradak organizacije kružnog prometa u Splitu po uzoru na velike svjetske metropole koje su na isti način organizirale najveći dio gradskog javnog prometa. U našem periodu bi se organizirala nabavka autobusa i drugih sredstava javnog prijevoza na električni i/ili hibridni pogon.

Parkiralište izvan grada?

- Apsolutno. Nikako u centru grada jer bi građani ponovno morali doći u centar grada za parkiranje. Osim toga, vrlo kratko bi šetali. Treba napraviti parkiralište 2 kilometra od grada. Opcija već imamo. I onda građane koji žele do grada potaknuti da do centra i Rive došetaju.

Trebaju li kotarevi u Splitu imati veću autonomnost? Kako to učiniti?

- Napraviti ćemo natječaje za projekte kojima bi aplicirali samo kotarevi. Posebno povjerenstvo će u pravilnim vremenskim ciklusima evaluirati vrijednost i provedivost projekata i onda ih dodjeljivalo potporu onima koji se trude. Njima i njihovim projektima treba dati prednost.

Mladi ljudi su vaš tim, kažete. Kako mlade ljude ostaviti u Splitu i poboljšati im uvjete življenja?
- Skidanjem prireza i poticanjem malih poduzetnika, pogotovo u informacijskoj tehnologiji, se može jako puno napraviti što se mladih tiče. Zalagao bi se i za poticanje stanogradnje, čak i mogućnosti dugoročnijeg iznajmljivanja uz povoljnu stanarinu koja ne bi ljude vezivala za određeno mjesto, nego im nudila smještaj koji bi bilo moguće prilagoditi veličini i brojnosti njihovih obitelji.

Bili bilo bolje da su se ujedinile treće opcije i da ste zajednički krenuli rušiti veće stranke?

- Objedinjavanje nije isključeno poslije izbora, ali u ovoj fazi je bolje da građani odluče temeljem kvalitete programa i kvalitete kandidata tko je u mogućnosti da dođe do postizbornog koaliranja.

Iz pogleda sveučilišnog profesora pitam Vas o Splitu kao sveučilišnom gradu. Namjeravate li vi graditi škole, fakultete i druge srodne ustanove?

- Sveučilište ne spada u ingerenciju grada, ali svakako bi trebalo još čvršće povezati osnovne i srednje škole sa sveučilišnom zajednicom. Radili bi na programima u kojima bi Sveučilište dalo praktičnu edukacijsku potporu za škole i tako olakšalo izbor srednjoškolcima za njihovo daljnje obrazovanje i osposobljavanje.

I dalje smo u pandemiji koronavirusa, i dalje nas maleni virus donekle paralizira. I kampanja će, čini se, biti okrenuta društvenim mrežama…

- Negativno je u cijeloj priči što smo se porazbolijevali. Misleći na pretjeranu tjelesnu težinu, razinu stresa i druge stvari. Kroz sljedeće ćemo godine se morati suočavati s posljedicama toga na način da potaknemo sve moguće aktivnosti za rehabilitaciju našeg psiho-fizičkog stanja i zdravlja.

Mislite li da je virus ispolitiziran?

- Nažalost je.

Znači Vlada nije upravljala dobro koronakrizom?

- Ne bih volio zvučati stereotipno, ali čini mi se da je u početku je upravljala bolje nego sada.

Imamo dosta stranaka, smatrate li da možete uspjeti kao manja opcija u gradu, pored ovih većih stranaka?

- Pitanje je što je 'manje', a što 'veće'. U Splitu pogotovo! Građani nas trebaju prosuđivati jedino i isključivo po kvaliteti programa i rješenjima koje nudimo, a ne gdje smo orijentirani i s kime koaliramo.

Kada ste došli u MOST?

- Ja sam dugogodišnji simpatizer. MOST ne zahtijeva članstvo, kao druge stranke, i mogu reći da sam MOSTovac od početaka MOST-a. Sada sam se i službeno uključio. U ovu bitku idem kao član MOST-a.

Ne smeta vam to što ste ranije bili, primjerice, u HRAST-u?

- Nimalo, to je bilo jedno jako poučno iskustvo i doprinijelo je mojemu političkom sazrijevanju. Ne manje važno je to da sam kroz taj aktivizam stekao puno više prijatelja nego onih koji me ne vole.

Što bi, onda, bilo prvo što ćete napraviti kad postane gradonačelnik?

- Već sam jednom izjavio, i toga se držim da bih u našeg svetog Duje i zamolio za blagoslov dobrih ideja i inicijativa a dodao bih i molitve za zdravlje i poniznost. Htio bih i što bezbolniju tranziciju vlasti i da je ono što je dobro nastavimo, prepoznamo ono što nije bilo dobro i na to se 'bacimo' svim raspoloživim snagama.

Kakva je onda bila ova prošla vlast?

- Nedovršena. Slično kao i epitaf na grobu jednog velikana – Mnogo htjeo, mnogo započeo, ali malo dovršio.

Zašto?

- To je pitanje svih pitanja. To je kao da igraš nogomet, pođeš s centra, 'izmutiš' par protivnika,  dođeš u šesnaesterac i ne zabiješ gol. Frustrirajuće!