Sve štrace, svi retaji, sva felerična roba od Trsta do Boke skupila se i našla na stotinu banci koji su pokrili Rivu. Sve ča ti srce zaželi, sve se to moglo nać na bancima. Fuštanje, kotuna, fanele, cica, košuj, maj, mudanat, šudari, gać, jaket, bluzic, pleti, kotul, kineške svile koja nikad nije vidila Kinu, sve u ijadu koluri. Pa botuni, perli, pribadač, ogrlic, šigurec, kajiši, takujini, tirak. Spustila se cila Vlašćarija sa diplan, frulan, mijiman, balotan, žlican, cigalinima, samarima, kosirima, vilan i grabjan, sa svima alatima za poje, opremom za konje i tovare, opancima, trlukan, bijacima i tapetima. A grad iluminiran. Pusti lampjuni i baluni. Vatre okolo goridu. Maškule pucadu, rokete u nebo letidu. Pusta mularija se rastrkala, kredu Vlajima balote i svirke, iz laštika tuče napuvane balune. Inpjegati i artišti obukli bile veštite, na glavu stavili strijače, težaci se svetaški obukli, a žene u kurtinima. Pari ka da Split pliva u bogatstvu, ali ispod toga šarenila je tuga i mizerja...

Pisao je tako Miljenko Smoje, Smoje sa svin svojin licima koja nije skriva i pokaziva da je bija samo svoj iako još uvik puno njih kesi zube na njega. Da su bar imali dil njegove hrabrosti da rečedu ono šta je on pisa kad se "nije smilo".

A danas eto svašta se smide, ne imat dozvolu za štekat, a u Getu gledat kako turisti raznin izlučevinama obilježavaju teren. Nagledala se svega i Mare Pralija, jedna od onih iz zbirke znamenitih faca grada pod Marjanom, iz vrimena u kojen su glavni šoping-centri bili dućani Mitrović, Bonačić, Mikačić. Dućana više nema, al ima zato vage koja za svojih metara i nešto prostora dozvolu ima. Prvo ju je 30 godina držala Marina mama Stana, a onda je kormilo ulične pokretne dijagnostike priuzela ona.

- Prije je bilo malo bolje, al evo isto nešto dođe ljudi. Nekad i ja falin, dođen ja kad lipo vrime po par sati jer ja san stara žena. Ovde san od pedeset i sedme, a kad san išla u mirovinu iz Jugoplastike san došla ovde. Prijevremena je mirovina bila, a malo para i tako. Izađen, zabavin se - kaže Marija s 82 godine na leđima. Svako jutro ritual je isti - prvo ona staje na vagu da bi se uvjerila da tehničkih problema nema. A uz 82 u životnoj knjižici, 84 su kila na vagi.

- Bilo je prije vaga u gradu sigurno desetak. Bilo ih je, bilo. Isprid kina Tesla, na Pazaru, Rivi, bilo ti je ovde na Voćnome trgu, na stanici dole, Solinskoj... E, to su bila vrimena. 

Vrimena kad nije tribalo lagat za kile, kaže Mare, a sad ljude tješi da imaju dva, tri kila viška zbog robe. Odma su zadovoljniji. A i jedina je u gradu koja se sad bavi ovin poslom tako da ne razbija glavu konkurencijon. I, virovali ili ne, vagu sama prinese do neke od obližnjih prostorija u kojoj prinoći do novog radnog dana.

- Vaga uopće nije u nas izgrađena. Ona je u komadu varena i znaš kako je teška. Šta misliš kolko je teška? 35 kila. Trebaš je znat nosit da je ne izvrneš. Ja to nosin sama. A nagledala san se svega i svačega, al ljudi su prijatni, nasmiju se sa mnon. 

Zbilja jesu jer svako malo sa strane čuješ - Mare, dušo, kako si - Ružo naša, curo lipa - Triba li šta, Mare - Mare ovo, Mare ono... I puno puta su nan razgovor prikidali, toliko da se i kava oladila, a došla je i jedna koja se, kaže Mare, svaki dan važe da izmiri jel dobila koji dek.

- Stranci? Dobri su. Razumimo se. Doša mi je jedan mladić i cura, svako lito su dolazili, izvagali bi se i snimili bi me, a ovde ti je jedan prodava slike, on zna engleski i reka mi je onda da sam jedanput bila na televiziji u Americi. Najviše volin gledat svit koji prolazi, a stalno se izmjenjuju. Samo guštan - kaže Mare.

Gušta. I mi s njom u sjećanju na grad koji polako nestaje.

- Otišao je naš dobri Martin. Bio je član DVD Žrnovnica od 1979 godine, obnašao je dužnosti predsjednika društva te je bio dugogodišnji član upravnog odbora.

Kroz svoj vatrogasni staž  dobitnik je više vatrogasnih spomenica i priznanja. Počivaj u miru naš dobri Martine tvoji vatrogasci Žrnovnica. - stoji u objavi.

Poduzetnici koji državi duguju novac za javna davanja, poput poreza ili doprinosa, ali i oni koji radnicima ne isplaćuju plaće ubuduće neće moći osnivati nove tvrtke – velike su to novosti koje donose izmjene dva zakona, o trgovačkim društvima i sudskom registru, što ih je Vlada jučer poslala u Sabor. Time bi se konačno trebalo stati na kraj praksi u kojoj netko može osnovati i više desetaka tvrtki, ostavljati iza njih dugove državi ili radnicima te osnovati nove tvrtke. I dosad je država nastojala spriječiti takvu praksu pa su građani kod registracije tvrtki morali davati izjave da nemaju porezne dugove, ali te su se izjave nikako ili slabo provjeravale, a u stvarnosti to nikoga nije spriječilo da osnuje novu tvrtku, a staru ostavi u dugovima, piše Novi list. 

Brzo po stupanju na dužnost ministra financija Marko Primorac je najavio da će se promjenom zakonodavstva stati na kraj megadirektorima među kojima je bilo i onih koji su osnovali po nekoliko stotina tvrtki, unatoč tome što su im u postojećima bili blokirani računi i imali su ovršne postupke.

Njegovo ministarstvo i Ministarstvo pravosuđa, koje je i formalni predlagatelj oba zakona, uspjeli su očito dogovoriti verzije zakona s kojima Vlada ide u parlament, a Zakon o trgovačkim društvima dobiva potpuno novi set odredbi s naslovom »Zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima«. Tako novo društvo ne može osnovati ni tvrtka ni fizička osoba koja ako je osnivač, vlasnik 25 posto udjela ili jedini dioničar u tvrtki koja ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja ili je objavljena na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće. Lista tih poduzetnika objavljuje se na mrežnim stranicama Porezne uprave temeljem propisa o porezu na dohodak.

Sve to znači da novu tvrtku ne može osnovati nitko tko ima najmanje 25 posto vlasništva u poduzeću koje ima dugove državi na ime poreza i doprinosa ili dugove radnicima za plaće, ali ni onaj tko se dugova riješio tako što je tvrtka koju je osnovao li u kojoj vlasnik najmanje 25 posto udjela, u posljednjih godinu dana završila u stečaju koji je zatvoren brisanjem. Ljudi koji su osnivači ili suvlasnici 25 posto poduzeća koje ima dugove državi neće moći postati direktori, članovi uprave ni izvršni direktori u nekom drugom društvu.

Kako bi se sve ovo doista i primjenjivalo u praksi, u povijest odlaze izjave o podmirenim poreznim dugovima, jer one zapravo i nisu imale nikakvu težinu iako su se davale pod moralnom i materijalnom odgovornošću, a je li netko u postojećim tvrtkama podmirio sve dugove, provjeravat će se sudski registar te podatke tražiti od Porezne uprave. Uz to će Ministarstvu uprave i pravosuđa Porezna uprava dostavljati podatke o poslodavcima koji nisu uredni u isplati plaća. Kad se uspostavi informatičko rješenje, sudski registri će te podatke sami povlačiti iz sustava Porezne uprave.

Iako je takvih poslodavaca u Hrvatskoj sve manje, lista koju je krajem svibnja objavila Porezna uprava pokazuje da se tom sramotnom praksom, koja se smatra i kaznenim djelom, u Hrvatskoj služe 1.354 poslodavca, a da svoju plaću nisu dobila 1.874 radnika.

Uz to Vlada će, najavio je to jučer ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, tijekom ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim će se u potpunosti regulirati djelatnost agencija za naplatu potraživanja. Vlada je Saboru predložila da odbije prijedlog 18 saborskih zastupnika da se osnuje Istražno povjerenstvo za utvrđivanje odgovornosti za otkrivanje osobnih podataka građana koji su iscurili iz agencije za naplatu potraživanja, a Malenica je objasnio da je »Vlada svjesna važnosti i osjetljivosti ove teme i da će radi toga ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim bi se u potpunosti regulirala djelatnost agencija za naplatu potraživanja, sukladno zajedničkom pristupu odnosno zakonodavstvu na razini EU-a«. Ministar kaže i da će se revidirati odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Zakona o potrošačkom kreditiranju »kako bi se na adekvatan način adresirala potreba primjene učinkovitih mjera restrukturiranja prije pokretanja ovršnih postupaka, odnosno prije kupoprodaje potraživanja«. To bi značilo da će banke pokušati dogovoriti naplatu kredita s dužnicima prije nego pokrenu ovrhu ili prodaju dug, piše Novi list. 

 

Grmljavinsko nevrijeme praćeno kišom i tučom danas poslijepodne pogodilo je dolinu Neretve.

Jaka tuča zahvatila je područje Metkovića gdje zasada nije zabilježena veća šteta.

Moguća su oštećenja povrtlarskih i voćarskih kultura na otvorenom području, što će se utvrđivati tek za nekoliko dana, piše HRT.