Ovaj hrvatski grad će umrijeti: Mladi ga masovno napuštaju!

Samo manji broj mladih planira ostati u Pločama. U idućih pet godina 17
posto njih planira živjeti u Pločama, izvan Ploča, ali u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji oko 12 posto, gotovo 60 posto negdje drugo u
Hrvatskoj, a 15,6 posto planira živjeti izvan Hrvatske. Dio je to rezultata
istraživanja koje je Grad Ploče proveo kako bi dobio povratnu informaciju od
mladih i njihovim potrebama koje će ugraditi u Lokalni program za mlade Grada
Ploča, prenosi Jutarnji list. 

Naime, Grad Ploče jedan od 16 gradova sudionika projekta Europe Goes
Local – Supporting Youth Work at the Municipal Level (EGL) u RH koji je započeo
u siječnju 2022., a završio 30. lipnja 2023. godine. Sve je započelo u Slunju
2022. kada su svi gradovi izradili svoj Individualni plan aktivnosti temeljem
kojeg je Grad Ploče u narednom periodu provodio razne aktivnosti, a posljednja
aktivnost koja je ostala je izrada Lokalnog programa za mlade Grada Ploča kao
strateškog dokumenta (3-godišnji) koji treba služiti kao podloga za rad s
mladima i upoznavanje s njihovim potrebama. Taj strateški dokument je višegodišnji
i trebao bi služiti kao podloga za donošenje Godišnjih programa rada Savjeta
mladih Grada Ploča za svaku godinu.

Ciljana skupina istraživanja bili su mladi od 15 do 30 godina, 212 ih je
ispunilo anketu krajem prošle godine, a teme su bile planovi za budućnost,
problemi s kojima se susreću, slobodno vrijeme i način informiranja. Trećina
sudionika ankete bili su mladići, više od 62 posto djevojke, a 4,2 posto nije
se izjasnilo. Više od 81 posto starosti su između 14 i 18 godina, 77,4 posto
završilo je osnovnu školu. Daleko najviše, 84 posto, živi s roditeljima, više
od 60 posto procjenjuje da njihovo materijalno stanje nije ni bolje ni lošije
od većine drugih, a kada su u pitanju primarni izvori prihoda, najviše, preko
37 posto, uzdržavaju roditelji.

Kao glavni razlog odlaska iz grada naveden je nedostatak prilika za
daljnje obrazovanje i usavršavanje, a ostali razlozi vezani su uz nedostatak
zabavnih sadržaja, nemogućnost pronalaska posla, nedostatak sportskih te
kulturnih sadržaja.

Na odluku o ostanku u gradu za najviše ispitanika (53 posto) utjecala bi
mjera financijske pomoći za novorođeno dijete, zatim cijena vrtića i osiguranje
mjesta u dječjem vrtiću, kao i financijske pomoći za pokretanje vlastitog
obrta, OPG-a ili startupa, te financijske pomoći za gradnju stambenog objekta.

Kao najčešće probleme s kojima se mladi u gradu susreću navedeni su
nezaposlenost (77 posto), nizak životni standard, nedostatak interesa za
društvena zbivanja, ovisnost o “lakim” drogama, kockanju, klađenju, alkoholu,
problem stanovanja, problem mentalnog zdravlja, vršnjačko nasilje, ovisnost o
“teškim” drogama, obiteljsko nasilje, on-line nasilje, uništavanje javnih
dobara, seksualno nasilje i krađa materijalnih dobara. No, više od 85 posto
ispitanika nikoga nije kontaktiralo kako bi se ti problemi riješili, 16 posto
smatra kako su neke od problema koje su primijetili u svojoj okolini riješili
sami, manje od pet posto kontaktiralo je nadležne institucije (policiju,
vatrogasce, hitnu pomoć, školu), gradsku upravu njih 2,8 posto, kao i
organizacije civvilnog društva, a dva posto ispitanika kontaktiralo je lokalne
medije.

Najviše zabrinjava podatak da gotovo 18 posto mladih u proteklih šest
mjeseci nikada nije osjećalo da način na koji društvo funkcionira ima smisla za
njih, a isto toliko ih nije imalo osjećaj da su ljudi u suštini dobri. Gotovo
15 posto mladih u istom razdoblju nije osjećalo kao da je život smislen i da
oni imaju svrhu, a 14 posto niti jednom nisu osjećali kao da su proživjeli
iskustva zbog kojih su se razvili i postali bolje osobe…