Prognoza: Hrvatskoj predstoji blag oporavak gospodarstva

Najnovije prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb
ukazuju na blag oporavak gospodarstva u 2015. i 2016. godini. U odnosu
na siječanjsku prognozu, procjena rasta BDP-a za 2015. ostala je
jednaka, 0,2 posto, dok je procjena rasta BDP-a za 2016. smanjena za
desetinu postotnog boda i sada iznosi 0,8 posto.

Doprinosi rastu ponešto su izmijenjeni u
odnosu na ranije prognoze te se tako zbog neizvjesnosti na tržištu rada i
niskog povjerenja potrošača, ali i nastavka razduživanja kućanstava
očekuje stagnacija osobne potrošnje u 2015. Prognoza pada investicija od
-1,5 posto u 2015. ponajprije je posljedica negativnog trenda u
četvrtom tromjesečju 2014. godine, ali i nedostatka investicija u javnom i u
privatnom sektoru, kao i nedovoljno iskorištenog pristupa fondovima
EU-a, piše Lider.

Zbog nadolazećih parlamentarnih izbora,
u 2015. očekuje se manji pad državne potrošnje od ranije planiranog, na
razini od -0,4 posto, dok će pozitivan doprinos rastu i dalje imati
jedino neto izvoz. U 2016. očekuje se blagi rast osobne potrošnje, od
0,2 posto, a u prvoj godini mandata nove Vlade izvjesna je konsolidacija
javnih financija i daljnji pad državne potrošnje od -1,2 posto. Uz
uvjet ostvarivanja nekih od najavljenih investicijskih projekata, ali i
poboljšanu apsorpciju fondova EU-a, u 2016. prognozira se rast
investicija od 2,2 posto, što bi predstavljalo prvi porast investicija
na godišnjoj razini u posljednjih sedam godina. Neto izvoz i dalje će
imati pozitivan utjecaj na rast, ali s manjim intenzitetom, zbog
oporavka potrošnje i rasta uvoza.

Većinu neizvjesnosti koje mogu utjecati na točnost naših prognoza ove
će godine uzrokovati nadolazeći parlamentarni izbori i politika koju
provodi trenutna Vlada. Naime, iako će Vlada biti pod velikim pritiskom
Europske komisije za provođenje fiskalne konsolidacije (u okviru
Procedure prekomjernog deficita (EDP) i Europskog semestra), očekuje se
kako ipak neće biti sklona u predizborno vrijeme povlačiti veće
reformske poteze. Stoga se u 2015. očekuje deficit proračuna opće države
znatno iznad cilja postavljenog u okviru EDP-a (-3,5 posto BDP-a),
odnosno na razini od -5,0 posto BDP-a.

U 2016. moguća je značajnija fiskalna konsolidacija, međutim, u
početku bi se zbog smanjenja plaća prihodi državnog proračuna također
mogli smanjiti, te se očekuje deficit tek nešto manji od onog u 2015.,
na razini od -4,8 posto BDP-a. Dodatnu nesigurnost unose šumovi koji
pristižu iz Vlade, odnosno najava strukturnih reformi i programa
fiskalne konsolidacije iz Ministarstva financija, dok sam premijer
najavljuje kako neće biti daljnjih rezanja plaća i subvencija. Nastavak
neizvjesnosti oko procesa monetizacije autocesta, kao i nepoznanice oko
konačnog rješenja u slučaju “Franak” unose dodatnu nesigurnost u vezi
budućih Vladinih poteza, a time i prognoza.