HZJZ upozorava: Alkohol i dalje velik javnozdravstveni problem

Povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma, koji se obilježava 1. travnja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorio je na ozbiljne posljedice konzumacije alkohola, kako za pojedince, tako i za obitelji i društvo u cjelini. Unatoč dobro poznatim i znanstveno potvrđenim rizicima, alkohol i dalje ostaje jedna od najraširenijih psihoaktivnih tvari te predstavlja značajan javnozdravstveni problem.

Konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom od prerane smrti, invaliditeta te razvoja brojnih bolesti i ozljeda. Alkohol sudjeluje u nastanku više od 200 različitih zdravstvenih stanja, uključujući i nekoliko vrsta raka. Posebno zabrinjava što su štetni učinci izraženiji kod mlađih osoba, pri čemu je alkohol među vodećim čimbenicima opterećenja bolešću u dobnoj skupini od 15 do 49 godina.

Na razini Europe, situacija je osobito alarmantna. Europska regija ima najveću potrošnju alkohola u svijetu, a čak sedam od deset zemalja s najvišom potrošnjom po stanovniku nalazi se u Europskoj uniji. Procjenjuje se da je svaka jedanaesta smrt u toj regiji povezana s alkoholom, dok je smrtnost uzrokovana alkoholom gotovo tri puta veća nego na globalnoj razini. Također, jedan od jedanaest odraslih ima neki oblik poremećaja povezanog s alkoholom.

Ni Hrvatska ne odstupa od zabrinjavajućih trendova. Gotovo 90 posto odraslih barem je jednom u životu konzumiralo alkohol, a najviša prevalencija bilježi se u dobnim skupinama između 25 i 44 godine. U posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo više od dvije trećine mlađih odraslih. Posebno zabrinjava podatak da s konzumacijom alkohola mladi počinju već oko 14. godine života.

Podaci međunarodnih istraživanja pokazuju da je alkohol barem jednom probalo devet od deset učenika, dok ga je više od polovice konzumiralo u posljednjih mjesec dana. Istodobno, alkohol je vodeći uzrok hospitalizacija među poremećajima mentalnog zdravlja i ponašanja – samo u 2024. godini zabilježeno je više od 6.000 takvih slučajeva, pri čemu većinu čine muškarci.

Stručnjaci upozoravaju kako posljedice alkohola ne pogađaju samo fizičko zdravlje, već su povezane i s mentalnim poremećajima, prometnim nesrećama, nasiljem, narušenim obiteljskim odnosima i smanjenom radnom produktivnošću. Teret konzumacije alkohola tako ne snose samo pojedinci, već i njihove obitelji, zdravstveni sustav i društvo u cjelini.

Dodatni izazov predstavlja visoka društvena prihvaćenost alkohola. U okruženju u kojem se konzumacija često smatra uobičajenom, važno je naglasiti da „umjereno“ ne znači nužno i bez rizika. Zbog toga stručnjaci ističu potrebu za kontinuiranom edukacijom, ranim prepoznavanjem rizičnih obrazaca ponašanja te pravodobnom stručnom pomoći.

Učinkovito suočavanje s problemom zahtijeva koordinirano djelovanje na više razina – od jačanja preventivnih programa i edukacije, preko dostupnosti liječenja i savjetovanja, do provođenja javnih politika koje ograničavaju dostupnost i oglašavanje alkohola.

U Hrvatskoj se već provode različite mjere, uključujući regulaciju prodaje alkohola, edukativne kampanje, programe u školama i lokalnim zajednicama te jačanje stručnih kapaciteta za rad s osobama koje imaju problema s ovisnošću. Poseban naglasak stavljen je i na kontrolu prodaje alkohola maloljetnicima te na stvaranje sigurnijeg okruženja na javnim događanjima.

Građanima je dostupna i Nacionalna info linija za ovisnosti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, putem koje mogu dobiti savjete i informacije o dostupnoj pomoći. Kontinuiranim praćenjem trendova kroz istraživanja, nadležne institucije nastoje dodatno unaprijediti mjere i politike usmjerene na smanjenje štetne uporabe alkohola.