Dovoljno je skriveno da se može konzumirati svašta. Pa ni odbačene igle nisu rijetkost. Noću se neosvijetljeni plato koristi za drogiranje, ali uskoro se na njemu igrati i djeca iz obližnjeg vrtića, piše Danas.hr

-Nama je najveći problem što iza njih ostaje tko zna što, a djeca se mogu nabosti i onda imamo problem. Nisu u pitanju samo djeca, nego i stanari obližnjih zgrada koji koriste ovaj prostor, kaže Karlo Pilko, predsjednik Gradskog kotara Gripe.

Stanari se boje odmazde pa ne žele u javnost, ali prijavljivali su narkomane. Policija je ove godine uhvatila uživatelje na toj lokaciji u tri slučaja. Sve je bilo riječ o manjim količinama, jer navodno drogu spremaju u grmlju.

-Prema informacijama koje smo dobili ono kad obave što imaju obaviti onda ostatak sklone tu jer ostatak smatraju sigurnijim. Jer ako dođe policija ništa i neće moći pronaći ništa. Za ništa ih neće moći teretiti i onda se ostavlja u žbunju i drugi put kad dođu zaliha ih čeka i tako ukrug, kaže Pilko.

Osim rasvjete kojoj bi vjeruju promijenila situaciju, iz kotara su zatražili da se raščisti grmlje.

-Mi ćemo to sljedećih dana obaviti, trenutno prije početka školske godine se čiste vrtići i osnovne škole tako da će to biti napravljeno, govori direktor Parkova i nasada, Siniša Gašparević.

Osim njih na teren će izaći i udruga Help koja inače skuplja odbačene igle.

-Mi redovito surađujemo sa svim kvartovskim predstavnicima i komunalnim redarima, onda nam jave ili redari ili iz kotare ako nađu odbačeni pribor za injektiranje, kaže Tijana Skelin, koordinatorica Udruge Help.

U slučaju pronalaska igle najbolje je kontaktirati Udrugu.

-Ako su stare igle one zapravo nisu opasne jer se virus hepatitisa zadržava najviše 48 sati. Nije to toliko opasno, ali je neugodno i ne bi trebalo biti na javnim mjestima, a pogotovo tamo gdje se okupljaju djeca, dodaje Skelin.

Na zapuštenom platou uskoro će stići i vrtićka djece, a možda se grad sjeti da bi uz malo ulaganja o rasvjetu to moglo biti prikladno igralište za djecu, a ne okupljalište za narkomane.

Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene

Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.

-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.

Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.

-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.

-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.

Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.