CAPAK POTVRDIO Kreće veliko testiranje nacije na koronavirus

Svi građani koji su od prošle srijede izvadili krv zbog kontrolnih ili nekih drugih pregleda, nevezanih za zarazu Covid-19, potencijalni su kandidati za provođenje velike studije koja će pokazati koliko je duboko koronavirus ušao u populaciju, piše Jutarnji.hr.

– U prvoj fazi nasumice će se izabrati 1100 uzoraka krvi, koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo diljem zemlje. Obavijestili smo laboratorije da od srijede čuvaju uzorke. Prikupljanje će trajati 10-ak dana, a do tad očekujemo da će stići 1100 ELISA testova kojima ćemo utvrditi koliko ljudi ima antitijela, tj. koliko ih je, ne znajući za to, bilo u kontaktu s virusom, rekao je za Jutarnji list Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u čijoj će se ustanovi provoditi testiranja.

– U ovoj fazi to će biti ‘anonimni’ uzorci, odnosno znat će se samo spol osobe, godine i boluje li od neke bolesti ili je potpuno zdrava. Ime i prezime nam nije važno. Ono što želimo jest vidjeti koliko je zapravo ljudi preboljelo virus asimptomatski. Na takve uzorke smo se odlučili jer smatramo da najrelevantnije predstavljaju populaciju. Neke zemlje su se odlučile koristiti krv dobrovoljnih darivatelja krvi, ali mi smatramo da tako ne bismo dobili kvalitetnu sliku jer su većina darivatelja krvi zdravi muškarci, srednje životne dobi, kaže Capak.

S obzirom na to da je virus nov i da je tek u fazi istraživanja, ovakva studija radi se iz dva razloga. Prvo je, pojašnjava Capak, da vidimo koliko imamo asimptomatskih slučajeva, odnosno koliko je osoba preboljelo virus, a da to ne zna. Drugi razlog je da se vidi koliko je antitijela razvijeno. Naime, moći će se pratiti koliko dugo traje imunost na bolest kroz vrijeme, što je trenutačno nepoznanica.

– Asimptomatski slučajevi su i pozitivna i negativna informacija. Pozitivno je utoliko da će se prokužiti veći broj građana, što je na tragu stvaranja eventualne kolektivne imunosti, ali s druge strane, nas epidemiologe, to zabrinjava jer se na taj način virus može nekontrolirano proširiti, pojašnjava Capak.

– Što se tiče same procedure, naručeni su restlovi seruma, odnosno ono što je ostalo od laboratorija nakon što je napravljena krvna slika. Uvijek ostane nešto uzorka, a to se inače baci nakon nekog vremena. Sad će se to iskoristiti. Do sad smo već radili neke uzorke i točnost je velika, više od 90 posto. Dakle, ti ELISA testovi uz antitijela vežu enzim koji ima boju koja pokazuje da osoba ima IGG antitijela. To bi bilo laičko objašnjenje, govori Capak.

Inače, postoje i testovi koji bi se mogli usporediti s testovima na trudnoću. Naime, stavi se kapljica krvi koja detektira virus, ali pouzdanost je ispod 90 posto pa je ne smatraju dovoljno relevantnom. To su takozvani imunokromatografski testovi i rezultat daju za 3 do 15 minuta.

Za rezultate bitno pouzdanijih ELISA testova također ne treba puno vremena. U aparat se odjednom može staviti sto uzoraka i za sat vremena se dobiju rezultati.

– Realno bismo u jednom danu mogli napraviti svih 1100 uzoraka, ali za tim nema potrebe. Što se tiče nekog konkretnog zaključka, tih 1100 uzoraka neće biti dovoljno. Smatram da bismo trebali imati oko osam tisuća uzoraka, što je naš sljedeći korak, pojašnjava Capak.

Poznato je da svaki virus ne razvija antitijela na isti način. Primjerice, ako prebolimo ospice, nećemo ih više dobiti, gripu možemo dobiti već sljedeće sezone, a za Covid-19 još nema nikakvih saznanja, jer postoji tek nekoliko mjeseci.