"Neće grom u koprive",poznata je izreka u našem narodu, a u prenesenom značenju  to bi značilo da neće grom u onog tko je jak. Međutim, izvorište ove izreke potječe iz germanske mitologije gdje se kopriva stavljala pokraj ognjišta za vrijeme oluja kako grom ne bi udario u kuću.

Koprivu spominju stari Egipćani koji su je sadili i jeli. Što je to u njoj ljekovito saznat ćemo iz njenog sastava. Listovi koprive puni su vitamina: K, B i C, kao i karotinoida. Ima u njoj više vrsta kiselina kao što su mravlja, octena, pantotenska, maslačna, galna. Od minerala su prisutni željezo, mangan, magnezij, natrij, kalij, kalcij i različite mineralne soli.Osim željeza koji po meni ima najveći značaj nalazimo tu i veliku količinu glikokinina, tvari koja regulira sadržaj glukoze u krvi.

Svi dijelovi koprive su ljekoviti,a posebno listovi u kojima ima mnogo željeza i vitamina C koji u kombinaciji jako dobro djeluju na slabokrvnost, povećavaju broj eritrocita u krvi, a time i opskrbu tijela kisikom što dovodi do boljeg metabolizma i stanične oksidacije.Bolje rečeno jedno od njenih glavnih djelovanja je pročišćavanje krvi i oporavak organizma. Osim toga kopriva pospješuje mokrenje, pa služi kao dobar diuretik .Koristimo je kod reumatskih oboljenja, bubrežnih kamenaca, artritisa. Osim što pozitivno utječe na rad gušterače, pomaže i kod upale prostate. Može se koristiti kod oboljenja žuči, jetre i slezene.Osobito se preporuča osobama kod ispadanja kose, pa se zato stavlja u mnoge šampone losione za kosu. Dojiljama koje imaju slabo mlijeka preporuča se juha od koprive za bolje lučenje mlijeka.

Osim u ljekovite svrhe gdje se uglavnom koristi u obliku čaja ili tinktura ima i veliku hranjivu vrijednost zbog sadržaja bjelančevina, šećera i masti pa je koristimo i u kulinarstvu. Od nje možemo pripremati juhe, variva, omlete,polpete i razna druga jela.

ČAJ ZA ANEMIJU 

Dobra je i u mješavinama s drugim ljekovitim biljkama, a jedna od takvih mješavina je; kopriva, menta, maslačak i majčina dušica u jednakim količinama. Čaj se kuha tako da se dvije žlice čaja prokuhaju u litri vode i ostave 10 minuta, nakon čega se procijede, zaslade medom i piju tri puta dnevno.Ova čajna mješavina izuzetno je dobra za anemiju.

ČAJ PROTIV KOLESTEROLA

Evo još jedna dobra mješavina čaja protiv kolesterola, tihog ubojice našeg organizma.. Pomiješamo stolisnik, mentu, list crvene mrtve koprive, kičice, maslačka i vrbove kore. Uzmemo dvije čajne žlice mješavine ovog bilja i preliti s  litrom kipuće vode. Ostaviti poklopljeno 20 minuta uz povremeno mješanje. Procijediti i piti tri puta dnevno po dvije šalice.

Ovo su samo neki od recepata koji se koriste u ljekovite svrhe. 

ŠTO VIŠE U PRIRODI

Ono što vam  želim preporučiti u osvještavanju vašeg zdravlja i kvalitete življenja je da koristite prirodu i njene blagodati. Pronađite slobodno vrijeme za šetnju prirodom, uzmite rukavice i škare i pođite brati koprivu tamo gdje je čisto, gdje nema puno zagađenja i napravite čaj od svježih listova koprive ili neku dobru krem juhu. Upravo sad je vrijeme za branje koprive od trećeg  do šestog mjeseca. Pročistit ćete krv, obogatiti je novim zalihama željeza i tako spremniji poći ljetu u susret. Uz malo kreativnosti potrudite se napraviti još neka jela od ove klorofilom bogate biljke. Vaše tijelo bit će vam zahvalno.

Napominjem, naravno da strogo pazite da ne zamijenite biljku nekom drugom vrstom. U koliko niste sigurni pođite na tržnicu koja je u ovo vrijeme puna biljaka mlade koprive ili otiđite u neku biljnu ljekarnu.

Za kraj evo jedan recept za juhu od koprive.

Za sastojke potebni su vam : svježi listovi koprive 50 g, batat 30 g, žuta mrkva 10 g, korijen celera, sol, papar i voda,

Sve povrće osim koprive staviti u pola litre vode, može i manje ako želimo gušću juhu. Kuhati dok ne omekša. Pri kraju dodati listove koprive, sol i papar i kuhati još dvije do tri minute, Sve izmiksati  štapnim mikserom. Po želji možemo dodati vrhnje za kuhanje i malo vegete. Osobno ne volim vrhnje pa uvijek rađe dodajem nekoliko žlica maslinovog ulja. Ova juha je lagana, puna vitamina i minerala, pa je treba češće kuhati u proljetne dane.

Želim vam dobar tek i naravno puno zdravlja.

Ako još niste vrijeme je da uberete glog i majčinu dušicu kojima su zadnji dani cvatnje. 

Idealno je vrijeme za otići na Mosor jer tamo ćete majčinu dušicu pronaći u punom cvatu. Počela je cvjetati i ljekovita kadulja koju svakako vrijedi ubrati.

                                                                                        ljekovita kadulja

Nemojte zaobići dupčac i gospinu travu (kantarion), a uskoro će cvjetati i trava iva što od ‘mrtva čovika čini živa’. U jeku cvatnje je i bazga (zova) koju je sada odlično ubrati za nadolazeće zimske dane. Ako pak planiratie raditi sok od nje, trebat će puno više cvatova ove mirisne biljke.

Izrasle su i mladice to jest vršci bora koji su puni vitamina C i spremni za branje. Glavice maslačka čekaju berbu, a sada je pravo vrijeme za napraviti tinkturu od ove ljekovite biljke. 

Još neke od biljaka koje svakako vrijedi ubrati su: stolisnik. trputac, smilje, vrisak, ruzmarin, lavanda, menta, matičnjak, kopriva..

Jedino što vas može spriječiti u branju je obilna kiša jer se ljekovito bilje bere za sušna vremena, a nikako po kiši. Sušenje se odvija na hladnom i prozračnom mjestu. Biljke moraju biti potpuno suhe, a prilikom sušenja ne smiju potamniti i zbog toga se često moraju okretati i sušiti na papirnatoj podlozi.

Oni koji beru i suše ovo bilje znaju da nikakav miomiris ne može zamijeniti opojni miris eteričnog ulja iz ovih biljaka. Nakon sušenja slijedi skladištenje u papirnate vrećice s natpisom. Kad imamo ubrano bilje lako ga je poslije kombinirati u čajnu mješavinu.

Uvijek napominjem da ne berete biljke za koje niste sigurni. Bolje ih je kupiti u biljnim ljekarnama. Zato iskoristite svaki trenutak slobodnog i sunčanog vremena da uberete barem koju vrstu ljekovitog bilja.

To iskustvo je nezamjenjivo, a čaj koji ćete koristiti podsjetit će vas na sva ona mjesta gdje ste ga brali. Uživajte u prirodi i njenim blagodatima. To je besplatno blago.

Jednogodišnja biljka, mahunarka, krupnih sjemenki. Naraste do 1 metar visine. Uspjeva na svakoj vrsti tla. Cvjetovi su mu bijele boje, prekriveni crnim prugama. Nakon cvatnje narastu debele mahune dužine do 30 centimetara. U mahuni se nalazi od 4 do 8 zrna boba. 

Bob je vrlo zdrava namirnica koju treba uvrstiti u jelovnik. Pun je proteina, vitamina, minerala, vlakana, folata.

Konzumacijom boba smanjujemo osteoporozu, čemu je zaslužan mangan. Liječi proljetnu anemiju, prepun je željeza. Smanjuje razinu kolesterola u krvi. Jača imunološki sustav i obnavlja stanice. Regulira krvni tlak, snižava ga jer sadrži velike količine magnezija i kalija koje su zaslužne za opuštanje krvnih žila.

Najnovija istraživanja pokazala su da bob liječi Parkinsonovu bolest. Bogat je levadopom, tvari koja potiče lučenje dopamina, hormona  koji  nedostaje oboljelima od ove bolesti. Dopamin poboljšava motoričke funkcije, pa bi ga oboljeli od Parkinsona trebali što češće koristiti u prehrani.

Bob štiti stanice od raka, a neke studije su pokazale da ljudi koji često konzumiraju bob ne obolijevaju od ove opake bolesti.

Sve gore navedeno trebalo bi nas uputit da bob što više uvrstimo u svoj jelovnik. Dolaskom proljeća, preko maslačka, šparoga, boba, artičoka pomalo čistimo i jačamo svoj organizam za nadolazeće dane.

Pripremanje boba je vrlo lako. Trebate samo imati malo više kreativnosti, a spravit ga možete na razne načine. Može se jesti sam ili u kombinaciji s blitvom, krumirima, artičokama itd. Obavezno mora biti kuhan. Izvrstan je i kao namaz na kruhu.

Koristite ga svježeg dok je sezona, a možete ga prokuhati par minuta, ohladiti i zamrznuti kako bi ga cijelu godinu imali na jelovniku. 

LATINSKI NAZIV: Cynara cardunculus

Iako potječe još iz vremena Mezopotamije, ova biljka s oko 500 različitih biljnih vrsta spada u najpopularnije ljekovite biljke. U Africi i Aziji raste samonikla. Kod nas se sadi u vrtove i lončanice. Ne podnosi puno vlage, stoga ju je dovoljno zalijevatti jedanput tjedno.

Koristi se u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Njen ljekoviti gel, sastojak je mnogih krema i masti. Izvrstan je čistač zraka u prostorijama u kojim boravimo.

Puna je esencijalnih hranjivih sastojaka, antioksidansa, minerala, vitamina C, B, E...

Gel iz ove biljke uništava, bakterije, viruse, parazite i gljivice. Jača imunitet, detoksicira organizam, tako čisti krv. Regulira krvni tlak i smanjuje šećer u krvi.

Pomaže u probavnim tegobama, kod raznih vrsta oboljenja, kao što je osjetljiv želudac, zatvor, iritabilno crijevo, hemeroidi. Njen sok normalizira zdrave bakterije u crijevima. Ljudi koji boluju od žgaravice i viška želučane kiseline trebali bi redovito piti njen sok. Gorka tvar, aloin ima jako laksativno djelovanje. Potrebno ju je koristiti u malim količinama da ne izazove trovanje i mučninu.

Koristi se za razna kožna oštećenja, uklanja akne, ogrebotine, opekline, te razne infekcije. Njen gel koristi se protiv opekotina, naročito nakon sunčanja. Pomaže kod rasta kose, smanjuje perut. Općenito ova čudotvorna biljka liječi iznutra i izvana. Zovu je još i eliksirom mladosti.

Priprema gela

Odrezani list pažljivo oguliti, tj odstraniti vanjski dio lista. Gel prebaciti žlicom u čistu posudu. Koristi se unutar tjedan dana, drži u hladnjaku. Nakon toga nije upotrebljiv. Koristimo ga za manje ozljede, opekline od sunca i općenito za hidrataciju kože.

Sok od Aloe Vere

Gel koji se dobije iz listova dobro izmiksati u blenderu. Držati u hladnjaku tjedan dana zatvoreno. Dvije žlice gela staviti u čašu vode, promiješati i piti u jutarnjim satima.

Ukoliko ne želite sami raditi pripravke od aloe, posegnite za već gotovim proizvodima na tržištu. Ali pazite što kupujete jer se danas na policama nudi puno toga. U svakom slučaju svakom bi dobro došla jedna mjsečna kura ovom ljekovitom biljkom. Promislite i usvajajte zdrave navike u današnjem stresnom načinu življenja.