Hrvatski rekorder u izostanku s posla proveo više od 5.000 dana na bolovanju

U Hrvatskoj gotovo 40.000 ljudi svakodnevno koristi naknade za dugotrajna bolovanja koje pokriva HZZO, a broj osiguranika na bolovanju u stalnom je porastu. Prema podacima HZZO-a, prosječan dnevni broj radnika na bolovanju duljem od 42 dana u prvih šest mjeseci 2025. godine iznosio je 39.536, što je 10,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je kod najdužih bolovanja porast bio veći od 20 posto, prenosi Novi List.

Najduže zabilježeno bolovanje u posljednjih deset godina trajalo je nevjerojatnih 5.431 dan, odnosno gotovo 15 godina. Razlozi dugih bolovanja su različiti – od prirode bolesti, najčešće mentalnih poremećaja, onkoloških bolesti i problema s mišićno-koštanim sustavom, do sporih vještačenja i dugih lista čekanja na dijagnostiku i terapiju.

Liječnici upozoravaju da se proces procjene radne sposobnosti, koji uključuje vještačenje i slanje dokumentacije HZZO-u, u praksi zna otegnuti i više od godinu dana. Često prvi nalaz ne vodi do rješenja o trajnom invaliditetu, već se pacijente šalje na ponovnu procjenu, što bolovanja dodatno produžava.

Probleme stvaraju i liste čekanja za pretrage. –Neke bolnice uopće ne nude moguće termine, pa ispadne da nemaju liste čekanja, a imaju, itekakve. Sad smo imali gospođu koja je dobila termin za MR kralježnice u kovolozu 2026. Kad smo poslali e-mail i tražili da se ubrza, dali su joj termin već u studenom. U nekim situacijama možemo pomoći pacijentu tako da s bolnicom iskomuniciramo o čemu se radi, kaže Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM).

Unatoč porastu bolovanja, KoHOM smatra da pacijenti na dugotrajnom bolovanju ne bi trebali imati prioritet u naručivanju pretraga, zbog etičkih razloga prema drugim pacijentima. Obiteljski liječnici ponovno zazivaju povratak liječničkih povjerenstava kako bi se odgovornost ravnomjernije podijelila i ubrzao proces.