Hrvatska tone na ljestvici inovacija: Pala je za šest mjesta, a posebno zabrinjava suradnja sveučilišta i industrije

Hrvatska je pala za šest mjesta na Globalnom inovacijskom indeksu za 2026. godinu, s prošlogodišnjeg 40. na 46. mjesto među 139 gospodarstava svijeta. Na taj podatak upozorava Akademski sindikat, koji glavne probleme vidi u nedostatnoj inovacijskoj politici i slaboj povezanosti znanstvene zajednice s gospodarstvom.

Globalni inovacijski indeks (GII) od 2007. godine objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), a služi za usporedbu inovacijskih kapaciteta i rezultata gospodarstava diljem svijeta. Ovogodišnje izdanje predstavljeno je 29. rujna u Ženevi te obuhvaća 139 gospodarstava i 100 vodećih znanstveno-tehnoloških klastera.

Na vrhu ljestvice i dalje je Švicarska, koja prvo mjesto drži 16. godinu zaredom. Među vodećim inovacijskim gospodarstvima slijede Švedska i Sjedinjene Američke Države, dok su na četvrtom i petom mjestu Republika Koreja i Singapur. Ujedinjeno Kraljevstvo zauzelo je šesto mjesto, Nizozemska sedmo, Finska osmo, Danska deveto, a Kina je zadržala desetu poziciju. Među 25 vodećih inovacijskih gospodarstava nalazi se 14 europskih zemalja.

Akademski sindikat ističe kako Hrvatska u svih sedam promatranih područja ostvaruje rezultate ispod europskog prosjeka. Među boljim rezultatima navode se omjer učenika i nastavnika u srednjim školama, po kojem je Hrvatska na drugom mjestu, diverzifikacija domaće industrije, koja je na desetom mjestu, te korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, gdje zauzima 16. poziciju.

Hrvatska je dobro rangirana i prema vrijednosti poduzeća jednoroga u odnosu na BDP, gdje zauzima 22. mjesto, te prema izvozu kulturnih i kreativnih usluga, po kojem je na 21. mjestu. Ipak, Sindikat upozorava na pogoršanje rezultata u gotovo svim navedenim pokazateljima, uz iznimku korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Posebno ističu slabu suradnju sveučilišta i industrije u području znanosti, prema kojoj je Hrvatska tek na 84. mjestu. Upravo u nedovoljnoj povezanosti akademske zajednice s gospodarstvom vide jednu od ključnih prepreka snažnijem razvoju inovacija.

– Rezultati Globalnog inovacijskog indeksa već godinama jasno upozoravaju na probleme hrvatskog gospodarstva, koje bi se trebalo razvijati na temelju jačanja industrije i poljoprivrede, inovacijskog sustava te visokog obrazovanja i znanosti, poručuju iz Akademskog sindikata.

Dodaju kako su na važnost tih pitanja više puta upozoravali i Vladu, osobito kada je riječ o zakonskom okviru visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti te povezivanju sveučilišta s gospodarskim sektorom. Odgovornima za razvoj tih područja zamjeraju nedovoljno uvažavanje pokazatelja GII-ja i upozorenja koja upućuje Sindikat, a kritike posebno usmjeravaju prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

Kako bi se poboljšao položaj Hrvatske na ljestvici inovacija, Akademski sindikat predlaže da se inovacije formalno uspostave kao treća misija sveučilišta, uz obrazovanje i znanstveno istraživanje. Zalažu se i za snažniju koordinaciju Nacionalnog inovacijskog vijeća, poticanje suradnje akademske zajednice s poduzećima te bolju suradnju ministarstava u području inovacija i prijenosa tehnologije.

Među prijedlozima su i udvostručavanje broja istraživača zaposlenih u gospodarstvu, posebice doktora znanosti, kako bi se Hrvatska približila razini od najmanje 50 posto prosjeka Europske unije. Sindikat predlaže i donošenje Zakona o inovacijama kojim bi se uredilo financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava, potaknuo razvoj industrije i povećao njezin doprinos BDP-u.

Kao jedan od ciljeva navode i povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj na tri posto BDP-a.

– Nadamo se da će buduća Vlada Republike Hrvatske prihvatiti prijedloge Akademskog sindikata te tako omogućiti razvoj gospodarstva i pridonijeti podizanju životnog standarda zaposlenika i umirovljenika, zaključuju iz Sindikata.