Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane: ovisnost o uvozu i dalje raste

Hrvatska je zemlja s niti četiri milijuna stanovnika i njene potrebe za hranom zapravo nisu velike no bez obzira na to ne proizvodimo je dovoljno za vlastite potrebe.

Kada je N1 prošloga tjedna pitao prof.dr.sc. Ivu Grgića s Odsjeka za agrarnu ekonomiku Agronomskog fakulteta u Zagrebu prijeti li nestašica hrane u jeku turističke sezone zbog krize na Bliskom istoku i poremećaja u opskrbnim lancima, kazao je da ne strahuje od nestašica jer je domaće tržište malo.

-Količine hrane koje su nam potrebne u vrhovima sezone potrošnje na razini su jednog velikog europskog grada, tako da opasnosti od nestašice nema. Pitanje je samo kolike će biti cijene onoga što će se nabaviti, kazao je.

Ovisnost o uvozu hrane

Hrvatska je brojem stanovnika otprilike u rangu Berlina ili Rima, a ako na vrhuncu turističke sezone, kao lani u srpnju, dođe oko 4,5 milijuna turista, to je još uvijek manje od broja žitelja Londona ili Parisa.

No Hrvatska je poljoprivredna zemlja, ali s proizvodnjom koja je iz godine u godinu uglavnom u padu pa se mora oslanjati na uvoz hrane.

Govoreći nam nedavno o mogućim nestašicama hrane, prof. Grgić kazao je da Hrvatska, s obzirom na svoju proizvodnju i potrebe, a ne računa li se crno tržište, osim kukuruza, pšenice i mandarina svih ostalih poljoprivrednih proizvoda nema dovoljno i ovisi o njihovom uvozu, prenosi N1.

Nagli pad proizvodnje krumpira

Ovih dana se Dnevnik.hr bavio pitanjem ostaje li Hrvatska bez domaćeg krumpira zbog suše i rasta troškova. Proizvođači krumpira, naime, kažu da Hrvatska uskoro neće imati ni 40 posto vlastite proizvodnje te kulture te da će cijena stoga biti slabija ponuda i lošija kvaliteta.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u pet godina, od 2020. do 2024. domaća proizvodnja krumpira pala je za 41 tisuću tona ili skoro za četvrtinu – sa 174.000 na 133.000 tona.

Rast proizvodnje rajčica i grožđa

A kako je s proizvodnjom povrća i voća?

Prema nedavno objavljenim podacima DZS-a lani je u odnosu na 2024. godinu najviše povećana proizvodnja rajčice, grožđa, mandarina i kupusa, a u plusu u odnosu na prethodnu godinu bile su još cikla, salata, cvjetača i brokula, poriluk i jagode.

U 2025. godini u odnosu na 2024. rasla je proizvodnja ovog voća i povrća, izražena u tonama:

Rajčice + 28.451 t

Grožđe + 23.237 t

Mandarine + 15.976 t

Kupus bijeli i crveni + 9.708 t

Paprika + 2.717 t

Cikla + 1.646 t

Salata + 825 t

Cvjetača i brokula + 415 t

Jagode + 211 t

Poriluk + 174 t

Najveći pad proizvodnje jabuka

Onu ‘lošiju’ listu povrća i voća kojeg je lani proizvedeno manje nego preklani predvode jabuke. Njih je u odnosu na 2024. godinu proizvedeno 8.745 tona manje.

Prošle godine je u odnosu na pretprošlu pala proizvodnja ovog povrća i voća izražena u tonama:

Jabuke – 8.745 t

Šljive – 4.825 t

Grašak, svježe zrno i mahune – 4.065 t

Višnje – 3.837 t

Mrkva – 1.831 t

Lubenica – 1.528 t

Dinja – 1.503 t

Breskve i nektarine – 975 t

Kruške – 826 t

Lješnjaci – 810 t

Grah, za svježe zrno i mahuna – 710 t

Luk i češnjak – 541 t

Krastavac i kornišon – 531 t

Trešnje – 488 t

Marelice – 394 t

Smokve – 255 t

Orasi – 145 t

Rajčica pozitivan, a grašak negativan rekorder

Prema podacima DZS-a od 2020. do 2025. godine, prema podacima DZS-a, najviše je povećana proizvodnja rajčice, čak za 90 posto – s 39.544 tone na 75.135 tona.

U istom razdoblju je značajno povećana i proizvodnja lubenica, s 15.129 tona 2020. na 27.812 tona prošle godine, što je 80 posto više. Značajnije je povećana i proizvodnja mandarinki, za 22 posto.

S druge strane, najveći pad proizvodnje u istom razdoblju bilježi grašak kojeg je lani proizvedeno čak 82 posto manje nego 2020. godine. Značajno je pala i proizvodnja graha (69 posto), krušaka (64 posto), višnji (56 posto) i šljiva (48 posto).