Hrvatska iza sebe ima jednu od najtoplijih godina, a Split ruši i rekord 2024.

Dok se ispija nedjeljna jutarnja kava, čaj ili neki drugi napitak i uživa u vedrini – nadam se ne samo nebeskoj – možda netko razmišlja i kako nam je već dugo “lijepo” vrijeme?!
Istina, ujutro svježe, osobito u unutrašnjosti, gdje je već pri tlu bilo i jutros ima mjestimičnog slabog mraza, ali danju toplo, čak i vrlo toplo, na suncu mnogima djeluje i vruće. Iznadprosječna toplina i puno sunčanih sati jamačno mnogima odgovara, premda i prirodi i nama treba i kiše. U sljedećem tjednu bit će i nje! – piše HRT.

Rujanska toplina, ali posvuda ne i suša

Rujan je nastavio sada već dugi niz mjeseci sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka gotovo diljem Hrvatske barem malo višom od prosječne. Štoviše, većinom i višom. Službene ocjene klimatologa DHMZ-a su uglavnom “toplo” i “vrlo toplo“, samo na sjeveru Hrvatske – u Međimurju i na varaždinskom području – “normalno“, a na krajnjem jugu pak – oko Lastova i na dubrovačkom području – “ekstremno toplo“. To i ne treba čuditi zna li se da je u Dubrovniku samo 2011. godine rujan bio topliji od ovogodišnjega. U Rijeci i Splitu je, osim te godine, topliji rujan od donedavnoga bio još i 2023. U većini kontinentalne Hrvatske noćna i jutarnja svježina, pogotovo u posljednjem rujanskom desetodnevlju, “smanjila” je srednju mjesečnu temperaturu pa je rujan uglavnom od petog do desetog u nizu najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja.

I prema ukupnoj mjesečnoj količini oborine razmjerno je veliki raspon klimatoloških ocjena, ali to nije neobično za mjesec u toplom dijelu godine, kada su česte “pljuskovite” oborine. Ocjene su od “vrlo sušno” do “normalno”, na zapadu Istre i “kišno”, a dodatne detaljnije analize možda pokažu i “vrlo kišno”, budući da se u Poreču “skupilo” skoro 220 litara kiše po četvornome metru, i to ponajviše zbog novog rujanskog rekorda u dnevnoj količini oborine – 11. rujna ujutro izmjereno je čak 141 mmoborine?! 

Stoga se s ponosom može zaključiti kako se dugoročna prognoza iznadprosječno visoke srednje mjesečne temperature zraka diljem Hrvatske opet pokazala pouzdanom, ali za većinu Hrvatske ne i prognoza ukupna mjesečne količine oborine, koja je samo u dijelu Istre bila viša od službenog klimatološkog prosjeka iz razdoblja od 1991. do 2020. godine. Kod prognoziranja ništa neobično. Dapače, uobičajeno, ne samo kod dugoročnih prognoza, nego i kod srednjoročnih, pa i kratkoročnih –prognozirati hoće li gdje i ako da – kada i koliko biti oborine puno je teže nego prognozirati vrijednosti temperature zraka. Čak i kod ovakvih znatno toplijih godina od nekadašnjih.

Ponegdje rekordan broj toplih noći u rujnu

Dokaz zatopljenja je i porast broja toplih noći – one tijekom kojih se temperatura zraka ne spušta ispod 20,0 °C. Njihova učestalost je sve veća, ne samo posljednjih desetljeća, nego čak i posljednjih godina. Primjerice, u klimatološkom razdoblju od 1961. do 1990. godine na postajama DHMZ-a Zagreb Maksimir i Split Marjan prosječno su bile 2, odnosno 73 tople noći godišnje, a u posljednjem službenom klimatološkom razdoblju od 1991. do 2020. godine čak 5, odnosno 83!

Štoviše, posljednjih 30 godina – od 1997. do 2026. godine u Maksimiru je bilo čak 8 toplih noći prosječno u godini, a na Marjanu 89!

Dosadašnje rekordne godine po broju toplih noći bile su 2024. u Maksimiru s 26 noći, te na Marjanu 2018. godina, s čak 112 tople noći u godini.

U rujnu su tople noći u kontinentalnom dijelu Hrvatske vrlo rijetka pojava. No, ove godine smo ponegdje imali i njih!

U Kninu je izjednačen dosadašnji rekord od 1 tople rujanske noći, a u  Slavonskome Brodu se prvi put u jednom danu u rujnu temperatura zraka nije spustila ispod 20,0 °C, premda mjerenja postoje od 1963. godine. Novi rujanski rekordi zabilježeni su i u Zagrebu – u Maksimiru 2 tople noći, a u središtu grada, na Griču, gdje podatci najniže dnevne temperature zraka postoje od 1881. godine – čak 5! – piše HRT.

Od siječnja do rujna 2026. većinom suho, ponegdje i rekordno toplo

I zbog tih toplih noći, kao i zbog čak rekordnih toplinskih valova i niza drugih meteoroloških okolnosti – dosadašnji dio 2026. godine je diljem Hrvatske među najtoplima u povijesti mjerenja, odmah iza 2024. godine, a u Splitu čak i ispred nje!?

Ukupna količina oborine od siječnja do rujna bila je uglavnom oko prosjeka na Jadranu i područjima uz njega, te malo manja u sjevernijim krajevima, posebice u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

A ostatak jeseni i zima?

Dugoročne prognoze – koje je zanimljivo pratiti, ali ne im i sasvim vjerovati – kao i do sada, za ostatak jesenskih i zimske mjesece gotovo neprijeporno daju srednje mjesečne temperature zraka barem malo više od prosjeka, kao i u većini Hrvatske povećanu vjerojatnost za “višak” oborine u svim mjesecima. No, i rujansko iskustvo pokazalo je koliko kojim prognozama možemo vjerovati.

Prvih listopadskih tjedan dana svakako se ne uklapa u tu “kišovitost”, ali već mjerenja oborine u četvrtak ujutro i kasnija mogla bi popraviti dojam valjanosti ne samo srednjoročnih, nego i dugoročnih prognoza oborine, barem na Jadranu i područjima uz njega.