Hrvati za jačanje vojske, ali protiv suradnje s Izraelom

U tijeku su dva velika svjetska sukoba – u Ukrajini i Iranu, pa se o naoružavanju raspravlja i u Hrvatskoj i našem okruženju. Veliku buru izazvala je hipersonična raketa koju je Srbija kupila od Kine, a koju su tamošnji mediji nazvali ‘Zagrepčankom’.

Puno su političari govorili i o izraelskoj protuzračnoj obrani i tzv. Davidovoj praćki. O istim temama progovorili su i građani. Istraživanje RTL-a pokazuje da bi ispitanici htjeli vidjeti još snažniju vojsku, a to se, naravno, postiže većim ulaganjem.

Da Hrvatska treba dodatno jačati svoju vojsku zbog razvoja situacije u našem susjedstvu, smatra najveći broj ispitanika. I to njih čak 60 posto. Ipak, jedna trećina ispitanih se s tim ne slaže i kaže da ne trebamo dodatna ulaganja jer već ionako ulažemo značajna sredstva i da je situacija prenapuhana te da će nas zaštititi NATO. Tek četiri i pol posto ne zna odgovor.

Treba li Hrvatska vojno surađivati s Izraelom?

Odlazak ministra obrane Ivana Anušića u Izrael i potencijalna vojna suradnja s tom zemljom, izazvali su žestoku kritiku predsjednika Zorana Milanovića, koji je zabranio suradnju s Izraelom, pa tako i moguću kupnju protuzračne obrane – Davidove praćke. 

Na upit ‘treba li Hrvatska vojno surađivati s Izraelom?’, većina ispitanih odgovorila je negativno. I to zbog izraelske politike, a takvi obrambeni sustavi, smatraju, mogu se nabaviti od drugih. Da s Izraelom treba surađivati misli manje od petine ispitanih, dok ih 24 posto ne zna.

Očekivanja od NATO saveza

Hrvatska je članica NATO saveza. Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora kaže da je napad na jednu članicu, napad na sve članice.

U slučaju pogoršanja sigurnosne situacije u našem susjedstvu, više od polovine ispitanih smatra da će NATO intervenirati kako bi osigurao stabilnost. Da NATO neće uskočiti ako “zagusti” misli nešto više od trećine građana, a 11 posto ih ne zna.