Evo zašto je opasno primiti plaću u kuverti

Iznad nas, po radu na crnu, samo je Bugarska, u kojoj neprijavljeni rad na godinu iznosi 32 posto BDP-a, zatim slijedi Hrvatska, gdje oko 30 posto BDP-a uzima siva ekonomija. Najmanje rada na crno je u Austriji, gdje se procjenjuje na 9,5 posto BDP-a.

Plaća u kuverti, neplaćeni prekovremeni sati ili kućanski popravak bez računa, razni oblici rada na crno u Hrvatskoj “progutaju” oko 30 posto BDP-a, ili 100 milijardi kuna na godinu. No, u krizi mnogi posao ne biraju.
2014. godina posvećena je borbi protiv rada na crno. Uveden je i telefon 0800 4949, na koji se mogu prijaviti svi oblici rada na crno. Do sada je tako evidentirano oko 1.000 prekršaja, piše Dnevnik.hr.

– U 30-ak posto do svih ciljanih izvida u borbi protiv rada na crno, radnici su izjavili da su baš taj dan počeli raditi – rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.

Ne možemo utvrditi da su počeli baš taj dan ili prije šest mjeseci, jasno da se radnici boje za radno mjesto i da im je teško reći istinu. I zato već prvim danom 2015. poslodavac radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje mora prijaviti prije nego on počne raditi.

U suprotnom, kazne za poslodavca mogu biti drakonske – zatvaranje tvrtke, novčane kazne ili prekršajni nalog. Uvođenjem vaučera u poljoprivredi – rad na crno gotovo je potpuno iskorijenjen. No, još uvijek se najčešće spominje u ugostiteljstvu i građevini. A samo izlaskom iz recesije se opseg rada na crno može i smanjiti, smatra sindikalist Krešimir Sever.

– Stanje u društvu pogoduje radu na crno, dijelom pogoduje i vlastima, jer dio tih ljudi koji su u radu na crnu nisu na ulici, nisu potencijalna socijalna bomba koja bi mogla eksplodirati – kaže Sever.

Velika nezaposlenost i male plaće glavni su razlozi zbog kojih radnici često šute. No u konačnici zbog manjih mirovina i bez zdravstvenog osiguranja, oni su ti koji najviše gube.