Deutsche Bank: Hrvatska ekonomija i dalje s visokim rizicima

Ova je procjena znatno suzdržanija i s manje optimizma od one Hrvatske narodne banke koja je nedavno poboljšala prognoze za domaću ekonomiju. Hrvatska narodna banka u dva je navrata projekcije gospodarskog rasta za 2015. revidirala prema gore, i sada očekuje da će hrvatski BDP ove godine porasti za 0,5 posto uz napomenu kako za ostvarenje ove prognoze za sada nema negativnih rizika, već upravo suprotno, moguća su pozitivna iznenađenja, primjerice uslijed uspješne turističke sezone ili nastavka rasta izvoza po vrlo visokim stopama piše SEEbiz.eu.

Glavni razlozi rasta jesu, prema analitičarima DB-a, jača izvedba izvoznih partnera i stabilizacija domaće potražnje. Prognoza rasta ostaje nesigurna zbog rizika, ponajprije zbog razduživanja kućanstava i koroporativnog sektora, fiskalne prilagodbe, visoke nezaposlenosti i vanjskih ranjivosti. Fiskalna prilagodba i fokus na monetarnu politilku te stabilnost tečaja ograničava prostor vlastima da podrže ekonomiju kroz stimulativne mjere. 

I dalje su prisutni strukturalni problemi u hrvatskoj ekonomiji, upozoravaju analitičari Deutsche Banka. Ovi problemi uključuju diverzifikaciju izvoza, nisku konkurentnost i rigidno tržište rada. 

S fiskalnim deficitom od 5,7 posto BDP-a Vlada je iznevjerila planove u kontekstu EU-ove procedure prekomjernog deficita koja je predviđala proračunski manjak od 4,6 posto BDP-a.

Za ovu godinu Vlada planira smanjenja deficita na 5% BDP-a kroz fiskalne napore, ali i rast prihoda. No, uz rizike na strani mogućnosti za rast i skorašnje parlamentarne izbore, vjerojatno će taj cilj ponovno biti neispunjen. Javni dug je na razini iznad 80 posto BDP-a, jednoj od najviših razina među tržištima u razvoju. Bez daljnje fiskalne konsolidacije, u Deutsche Banku očekuju da će javni dug nastaviti rasti prema 90% BDP-a u idućoj godini.

Bankarski sektor je jedna od rijetkih svijetlih točaka, njegova profitabilnost prošle je godine porasla (RoA 0,7%, RoE 5% u prosincu) a rizici visoke izloženosti tečajnim razlikama smanjeni su snažnom aktivnošću središnje banke koja održava odnos kune i eura na željenoj razini.  Devizne rezerve pale su 15 posto u siječnju nakon što je HNB intervenirao kako bi obranio kunu nakon neželjene aprecijacije franka. No, otad su se rezerve oporavile. 

Iako je bilanca tekućih plaćanja u blagom plusu (ove će godine biti na razini 1-2% BDP-a), eksterna ranjivost Hrvatske ostaje visoka. Inozemni dug se nalazi na razini od 110 posto BDP-a, a sretna je okolnost što se većinom sastoji od srednjeročnog i dugoročnog duga.