Article

//www.dalmacijanews.hr/files/625f1f06ecdbd1bd448b46a5/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Razgovor Dine Bujas s poznatim chefom Perom Savanovićem: ''Ljudi su shvatili da hrana nije potreba, nego i doživljaj statusa prema sebi i svom zdravlju''

Splićanin s tridesetogodišnjim iskustvom u kulinarskim vodama, odnedavno ima vlastiti džin, svoje mesne okruglice, inicirao je projekt ''Chef kuha doma'', a neka od brojnih iskustava podijelio je za DalmacijaNews
Ako ste ljetovali od Primoštena do Baške Vode, te pritom odabirali najbolje gastronomske objekte, zasigurno ste kušali jela s potpisom poznatog hrvatskog chefa Pere Savanovića. U tridesetogodišnjoj karijeri Savanović je jela pripremao i po svijetu, ali Mediteran je ono što ga nosi, što ga inspirira, gdje mu je duša na mjestu. Iako bi bilo logično da vrsnog kuhara pitamo poneki recept ili tajnu velikih majstora zanata, ovoga puta nam je to bilo najmanje bitno, uostalom Perini recepti su dostupni na YouTube kanalu. Naš sugovornik je ambasador velikih trgovačkih lanaca, idejni inicijator projekta ''Chef kuha doma'', mentor, tvorac mesnih okruglica prema vlastitom receptu te na kraju i vlastitog džina.

U svojoj dugogodišnjoj karijeri dobili ste niz međunarodnih i domaćih priznanja, uključujući i jednu nagradu Ministarstva turizma 2017. godine. Logičan slijed za krunu dugogodišnjeg rada bi bio otvaranje vlastitog restorana, ali Vi ste se ipak odlučili za vlastiti džin. Kako je nastala ta ideja?

- Sasvim slučajno. U proteklom pandemijskom periodu sam imao malo više vremena se posvetiti sebi i nekim svojim guštima. Svi koje me poznaju znaju da sam veliki zaljubljenik u džin pa sam tako zajedno s mojim prijateljem Marijom Čuturom, koji ima destileriju u Njemačkoj, osmislio džin prema vlastitoj recepturi. Htio sam prikazati jedan pravi mediteranski okus koji ima naglasak na citruse. Željeli smo džin koji može biti osvježavajući, koji može pratiti jelo, a može biti dobro piće za početak i za kraj dana. Džin je na kraju nazvan po meni ''Chef Pero'' te sam sudjelovao u svim procesima njegovog nastanka. Sretan sam da je upravo džin bio kruna mog tridesetogodišnjeg rada, drago mi je da je polučio ovakav uspjeh.

Ono što je vrlo zanimljivo je da je iz neke prijateljske poslovne ideje nastao craft džin o kojem se priča po cijelom svijetu…

- Pa vjerojatno taj uspjeh ima veze s time jer nismo previše kalkulirali već smo željeli napraviti dobar proizvod. To su prepoznali brojni znalci pa tako ovaj džin već ima zlato na svjetskom natjecanju te europsko srebro. Svaka boca ima svoj broj, to je mala manufaktura, pa eto svaka bočica ima ''rodovnik''.

Da mi ne pobjegne misao, vlastiti restoran?

- Pa naći ćete me jednom u jednom tinelu, među sedam stolova, među velikim hedonističkim društvom…


Kako prepoznati dobar džin? Čini li se Vama da dolazi vrijeme džina nakon ovog velikog trenda kad su svi postali veliki znalci o vinu, da ne kažem skoro somelijeri.

- Ako ćemo gledati svjetske trendove, tekila i rum su definitivno u većem uzletu od džina. No džin ima neku svoju priču koja se razvija i koja je nezaobilazna naročito u ljetnom periodu. Poznata je definicija: što više leda, što više džina, a tonik prema vlastitom nahođenju. Ako ga se želi ocijeniti, treba ga prvo kušati samog i onda ako odgovara okus – znači dobar je.

Osmislili ste i mesne okruglice?

- U suradnji s jednim mesnim boutique shopom osmislio sam mesne okruglice koje se mogu poslužiti na više načina. To je projekt iza kojeg stojim stopostotno, važno mi je da iza svakog proizvoda ne stoji samo moje ime, već i ja osobno. Danas se piše kako se pravi kuhar školuje odnosno nastaje, ja se s time ne slažem. Smatram da se pravi kuhar rodi s predispozicijom. Svi iskusni kuhari će vam reći da kada im u kuhinju uđe mladi kuhar i kada ga pustiš da radi, u vrlo kratkom vremenu se može ocijeniti je li osoba ima tu emociju koja je potrebna za bavljenje ovim poslom.

Pandemijska situacija nagnala je chefove da izađu iz okvira svojih kuhinja i restorana i približe se svakodnevici i kuhanju običnog čovjeka. Samim tim nastao je projekt  "Chef kuha doma" čiji ste jedan od inicijatora. Kako je nastala ideja o projektu i kako se ona trenutno razvija?

- To je jedan vrlo spontani projekt koji je nastao zahvaljujući mom velikom prijatelju i chefu Marinu Rendiću. Dok se u tom nesretnom periodu dio mojih kolega bavio kako opstati te preslagati poslovanje njihovih restorana, ja sam imao više vremena pa sam počeo snimati proces kuhanja nekih zanimljivih receptura. U vrlo kratkom periodu došli smo do devedeset tisuća pratitelja što je bilo veliko iznenađenje jer smo mi videa snimali amaterski. Jako smo ponosni i sretni što smo u ljudima pobudili kreativnost i želju za učenjem, neki kažu da smo im puno psihički pomogli. To je sada već udruga i neki su više, neki manje aktivni. No kad treba, tu smo jedni za druge. Kad je bila situacija u Petrinji, mi smo gore bili prvi za pomoć oko nabavke namirnica i kuhanja. Animiramo mlade ljude da se educiraju, da rade na sebi, da se zaposle, tu je trenutno i pomoć Ukrajini…

Čini li Vam se da su ljudi zadnjih nekoliko godina shvatili koliko kuhanje može biti kreativno i zabavno?

- Ljudi su shvatili da hrana nije samo biološka potreba, to je i doživljaj i odraz statusa prema svom zdravlju i prema sebi, prema svojim bližnjima. Hvala Bogu još imamo organsku hranu i drago mi da ljudi čuvaju tradiciju, podsjećaju se nekih zaboravljenih recepata. Moramo biti svjesni da u svemu postoje neki počeci koje treba poštivati, pa tako i u gastronomiji.

Imate iskustvo rada izvan granica Hrvatske, a najviše ste se zadržali u Njemačkoj. Ima li razlike u kuhanju u inozemstvu i doma?

- Sigurno da je bolje spavati u svom krevetu, ali u ovom poslu je najvažnije da si okružen ljudima koji isto razmišljaju o gastronomiji kao ti. Na zapadu je standard daleko veći i ljudi više jedu vanka, stil života i kulturološki napredak dakako da se osjeća. Svježe namirnice su dostupne svugdje u svijetu i ljudi su otvoreniji za novitete. Mi se ovdje držimo poznatog, mi volimo konkretnije. Naš čovjek kad ide u restoran on već zna što će jesti, dok stranac voli eksperimentirati i istraživati. Greška je što strancima u turističkim objektima nudimo ono što mogu jesti kod kuće, a zapravo treba biti fokus na tradiciji.

Nakon toliko godina rada u kuhinji, što Vas raduje u Vašem poslu? Može li ovaj posao postati rutina?

- I da svaki dan kuhaš isto jelo, nikad ga nećeš jednako skuhati. U krajnjoj liniji, nikada ne kuhate s istom namirnicom. Meni i kad gost kaže da je dobro ja mu ne vjerujem dok ga ne vidim drugi put jer onda znam da je zaista zadovoljan.

Imate li bilježnicu s receptima? Jeste razmišljali da objavite vlastitu kuharicu?

- Imam puno zapisa, ali to ćemo ostaviti za stare dane kad se budem igrao s unucima.

Kako gledate na činjenicu da se sve više mladih ljudi odlučuje za zanimanje kuhara? Nekada su tu struku upisivali učenici s niskim prosjekom, a sada su to redom odlikaši. Mislite li da su svjesni što taj posao nosi sa sobom?

- Podignuta je svijest prema gastronomiji, uz to je velika potražnja za radnom snagom tako da ne čudi da roditelji podržavaju djecu u odabiru tog zanimanje jer im se daje nekakav osjećaj nade da će njihova djeca završetkom školovanja imati osiguran posao. No nitko ne može znati što je ovaj posao dok ne provede deset sati u kuhinji.


Pravi kuhar danas treba praktički biti i menadžer...

- Apsolutno, treba znati sve o ulasku i izlasku namirnica koje trebaju biti maksimalno iskorištene u zadanom kratkom periodu sa što manje otpada. Danas je veliki fokus na budžetiranju, velika gastronomija je postala i veliki biznis. Sve je manje obiteljskih restorana gdje je slika poslovanja vrlo jednostavna. Danas je sve mjerljivo, stoga u kalkulaciju treba, uz najvažniju kvalitetu i kreativnost, uključiti i ekonomičnost svakog jela. Vlasnik od tebe očekuje i kvalitetu i kvantitetu, te na kraju dobit. Treba imati iskustvo i kontinuitet da bi u tome bio dobar stoga može se reći da svaki pravi kuhar je ujedno i menadžer.

Možemo reći i da su chefovski posao popularizirale razne show emisije koje ima skoro svaka lokalna i nacionalna televizija?!

- Ako pogledate svjetske statistike, kuharske emisije su najgledanije. One uključuju gledatelje od 7 do 77 godina, muškarce i žene, sve nacionalnosti. Samim tim je marketinški pokriveno te animira gledatelje da se iskušaju i istražuju svoje vještine. Mi kuhari pozdravljamo ovakvu vrstu emisija ako su one edukativne i onda volimo sudjelovati i podržati svaki taj projekt. No postoje emisije koje vrijeđaju i omalovažavaju i onda smo strogo protiv toga. Kuhanje je jedna plemenita djelatnost i želimo da tako i ostane.

Danas su neki kuhari postali veće zvijezde od pjevača i glumaca. Stavlja ih se u kategorije bogatih, najpoželjnijih, najpopularnijih, najutjecajnijih…

- Vi kad dođete u Miami vidite stotine restorana u nizu, na njima ne piše ime vlasnika već kuhara i njegov jelovnik koji je vrlo kratak. Znam Hrvata koji tamo radi i živi luksuzno od plodova svoga rada, kuhari u inozemstvu su odavno postali zvijezde jer su bili svjesni koliko je marketing važan u svakom poslu pa tako i u njihovom. Kad sam se ja kao mladi momčić odlučio za ovo zanimanje, na njega se tada gledalo malo pogrdno. Danas je to sasvim druga priča.

Vječno pitanje je tko je bolji u kuhinji: muškarci ili žene?

- S obzirom na to da je riječ o teškom psihičkom i fizičkom poslu, više su zastupljeni muškarci. Teško se žene uspijevaju nositi s tolikom količinom stresa pa se nakon određenog vremena osjeti manjak energije, one su još uvijek najčešći nositelji brige o kućanstva što uzima velik dio njih. Iako ja mislim da ima vrhunskih kuharica, mi ih kuhari izrazito poštujemo.

Koliko stresa kuhari imaju zbog Tripadvisora, recenzija na društvenim mrežama, kritika gastro novinara?

- Naravno da svaka dobra i loša kritika utječe na svakog od nas. Svaki gost je ujedno i kritičar. Danas je došlo doba kad prvo slikate, a potom jedete. Gost želi pokazati što jede, želi biti u trendu. Postoje i gosti s drugim očekivanjima i namjerama. Mi kuhari trebamo to sve povezati i truditi se ispuniti različita očekivanja gostiju u svakom jelu. Svakom tanjuru treba pristupiti kao kad slikar naslika sliku i postavlja je na izložbu, to znači da mi kao slikari se trebamo potruditi biti vrhunski. No ono što nas razlikuje je činjenica da osim što treba biti vizualno dojmljivo - treba biti i ukusno.

Sezona je pred vratima, jeste naoštrili noževe?

- Ja sam koordinator gastronomskog dijela grupacije Hoteli Baška Voda. To su objekti koji već dvadeset godina jako dobro i pozitivno posluju na Makarskoj rivijeri. Noževi su naoštreni, imamo veliki entuzijazam, najave su dobre, odmorni smo i krećemo!

 


hr Wed Apr 20 2022 06:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6290c5ea18d1cb85368b45d9/80

Stanarima studentskih domova u Splitu besplatni romobili i sup daske za razbibrigu

Studentski cnetar se pobrinuo da vrijeme odmora bude kvalitetno iskorišteno
Započinje vrijeme ispita i studenti lagano griju klupe. Ali dugotrajno učenje zaslužuje i kvalitetan odmor i malo razbibrige. Studentski centar u Splitu se pobrinuo da to vrijeme odmora bude kvalitetno iskorišteno i da se studenti ne trebaju mnogo misliti kako ga provesti. Nakon prošlotjednih 40 besplatnih bicikla za studente, stanari splitskih studentskih domova odsad na raspolaganju imaju i 20 električnih romobila i 12 sup daski koje mogu besplatno koristiti. Dovoljno je spustiti se do recepcije i zatražiti svoj način zabave i rekreacije.
hr Fri May 27 2022 14:38:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6290b14e18d1cb0f388b4591/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

[FOTO] Splitski festival koncertima će uveličati Zorica Kondža, Massimo i Neno Belan

Glazbena manifestacija koja će proslaviti 62. rođendan imat će program punih deset dana, a tri glavna dana festivala su od 1. do 3. srpnja
Splitski festival ove će godine proslaviti 62. rođendan, s programom u čak deset dana. Festivalski šušur na ulice Splita donijet će brojne koncerte, a sve će krenuti solističkim koncertom Zorice Kondže "Vrijeme ljubavi".

- Mi se trudimo da naš glazbeni izričaj opstane za uvijek, da dođe i stoti Splitski festival i da naša djeca pjevaju naše pjesme - rekao je Tomislav Mrduljaš, direktor Dalmacija koncerta, organizatora Splitskog festivala.

- Ove godine smo se maksimalno potrudili, napokon ćemo imati festival pred punim gledalište na Prokurativama, ne kao prošle dvije godine. Pripremili smo program da zadovoljimo sve ukuse budući da je pozornica festivala gdje se sretnu mladi i iskusni, i oni koji pjevaju različite stilove glazbe - podvukao je Mrduljaš koji je uz Kondžu, najavio i koncert Massima. Zorica je na Peristilu 23. lipnja, a Massimo dan kasnije.

Tri glavna dana festivala, od 1. do 3. srpnja, otvorit će koncert Nene Belana i Fiumensa, Tereza će drugog dana u Večeri retreospektive pjevati "Prokurative, moja prva ljubav", a veliko finale bit će, tradicionalno, s novim pjesmama.

hr Fri May 27 2022 13:11:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6290862818d1cbe1378b456b/80
Foto: DN

[FOTO] Studenti Pomorskog fakulteta posjetili Zvjezdano selo Mosor

Posjet je ostvaren u sklopu kolegija astronomske navigacije, a studente druge i treće godine studija pomorske nautike je vodio njihov prof. dr. sc. Zvonimir Lušić

Nakon dvogodišnje stanke prouzročene pandemijom, suradnja Pomorskog fakulteta u Splitu i udruge Zvjezdano selo Mosor (ZSM) nastavljena je novim posjetom skupine studenata zvjezdarnici u Gornjem Sitnom. Posjet je ostvaren u sklopu kolegija astronomske navigacije, a studente druge i treće godine studija pomorske nautike je vodio njihov prof. dr. sc. Zvonimir Lušić.

Kao i ranijih godina, studenti su na početku posjeta pod vodstvom svog profesora s terase zvjezdarnice obavili vježbu rukovanja sekstantom. Po okončanju vježbe, dobili su priliku i kroz teleskop opremljen filterom promotriti Sunčev disk i na njemu uočiti nekoliko Sunčevih pjega, kao i manjim dalekozorima „baciti oko“ na okolne planine i otoke.

Uslijedilo je predavanje o Sunčevom sustavu i drugim svemirskim temama, održano u velikoj dvorani zvjezdarnice. Na koncu je s terase zvjezdarnice promatran prolazak Međunarodne svemirske postaje, a studenti su upoznati i s položajima najsjajnijih zvijezda i najupadljivijih zviježđa vidljivih ovih dana na večernjem nebu. Pokazano im je i kako najlakše pronaći Sjevernjaču, bez upotrebe mobitela.

Uz prof. Lušića, posjet studenata je organizirao i tajnik ZSM-a Tomislav Nikolić, dok je za astronomski dio programa bio zadužen astronom-animator Udruge Zoran Knez. 


hr Fri May 27 2022 10:07:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6290719618d1cbd0358b45c9/80

Josip Matkov iz OŠ Kamen-Šine pobijedio na državnom natjecanju "Sigurno u prometu"

U natjecanju su sudjelovala 84 učenika petih i šestih razreda i 65 mentora

U organizaciji Hrvatskog autokluba i Agencije za odgoj i obrazovanje odnosno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, uz podršku Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa,  u Rovinju je od 17. do 19. svibnja održano 28. Državno natjecanje pod nazivom „Sigurno u prometu“. Domaćin i suorganizator natjecanja bio je Autoklub Pula-Rovinj. U natjecanju su sudjelovala 84 učenika petih i šestih razreda  i 65 mentora. Po dvije djevojčice i dva dječaka, koji su prethodno pobijedili na županijskim natjecanjima i natjecanju u Gradu Zagrebu, raspoređeni su u 21 ekipu.

Ekipe su se natjecale u poznavanju prometnih propisa i sigurnosnih pravila te u vještinama upravljanja biciklom. Cilj natjecanja je sustavno povećavanje sigurnosti cestovnog prometa djece koja tijekom natjecanja stječu znanja i vještine iz prometnih propisa i vještinu upravljanja biciklom. 

Među  dječacima pobjednik je Josip Matkov, učenik 5. razreda Osnovne škole Kamen-Šine iz Splita koji se  svojim radom, zalaganjem i  uz stalni poticaj svoje mentorice Nele Beronje plasirao na europsku razinu natjecanja. 

Pobjednici državnih natjecanja odlaze na europsko natjecanje u organizaciji Hrvatskog autokluba koje se održava krajem rujna 2022. godine u Zadru.

Zahvaljujući ovoj prometno-edukativnoj akciji, u Republici Hrvatskoj smanjuje se broj stradale djece u prometu.




hr Fri May 27 2022 08:37:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .