Studenti medicinsko laboratorijske dijagnostike ogorčeni: “Hrvatsko zakonodavstvo onemogućava nam rad”
Naime, nadležne institucije Republike Hrvatske kao razlog tomu nalaze u zastarjelim i konzervativnim zakonima koji ne prate europski ni svjetski korak za laboratorijskom medicinom. Shodno tomu, studenti te struke osnovali su “Radnu skupinu” koja je između ostaloga stvorila i Facebook stranicu kako bi ljudima približila taj problem.
“Obrazovanje prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike nadograđeno je idućom razinom obrazovanja i postoje magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike.
Međutim, iako su magistri struka čije je obrazovanje odobrila Agencija za visoko obrazovanje i znanost, imaju izdane kompetencije od strane nadležne Komore, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, preuzeli “Core Curriculum” od krovne organizacije IFBLS” po kojem visokoobrazovani laboratorijski kadar radi i djeluje u svim člancama EU i svijeta, ti isti magistri u RH našli su se u političkom klinču s hrvatskom birokracijom.
S obzirom da „Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, NN 82/2015“, koji je Hrvatski sabor donio 10.srpnja 2015. godine, ne uvrštava „magistre medicinsko laboratorijske dijagnostike“ tražili smo žurno očitovanje vladajućih u rješavanje ovog gorućeg problema u vidu otvorenog dijaloga i suradnje.
Zbog sustavne diskriminacije, hrvatsko zakonodavstvo ne navodi magistre MLD-a u nadležnim zakonskim aktima te im na taj način onemogućava rad.
Razlog ovog postupanja „leži“ u činjenici da ova profesija nije uređena u Republici Hrvatskoj, nije usklađena s odredbama iz Direktive 2005/36 EU(opći sustav prepoznavanja stručnih kvalifikacija), a nalazi se u bazi reguliranih profesija EU ( Regulated profession database-European Commission).
2015. godine na tržište rada su izašli prvi magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike koji su svoje obrazovanje stekli na Medicinskom fakultetu u Osijeku i Fakultetu zdrastvenih studija u Rijeci sukladno obrazovnoj politici European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čime su magistri stekli znanja i vještine kako bi mogli samostalno obavljati sve vrste laboratorijske dijagnostike, najsloženije rutinske poslove i analitičke postupke te samostalno rukovoditi laboratorije.
Završetkom Sveučilišnog diplomskog studija Medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe se naziv magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike s odgovarajućim kompetencijama za profesionalnu samostalnost i odgovornost za obavljanje najsloženijih poslova i analitičkih postupaka te pripremu i uvođenje složenih analitičkih metoda u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici u području kliničke biokemije, hematologije, bakteriologije, parazitologije, virologije, mikologije, imunologije, citologije, histopatologije, transfuzije, forenzičke, nuklearne, eksperimentalne i molekularne medicine, humane genetike, toksikologije, citogenetike i tipizacije tkiva.
Jednako tako, magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike kompetentni su za organizaciju i upravljanje organizacijom rada u laboratoriju i osiguravanje kvalitete rada, provođenje postupaka kontrole kvalitete te vođenje laboratorijske dokumentacije u skladu s dobrom laboratorijskom praksom i etičkim kodeksom ponašanja.
Završetkom Sveučilišnog diplomskog studija Medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe se naziv magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike s odgovarajućim kompetencijama za profesionalnu samostalnost i odgovornost za obavljanje najsloženijih poslova i analitičkih postupaka te pripremu i uvođenje složenih analitičkih metoda u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici u području kliničke biokemije, hematologije, bakteriologije, parazitologije, virologije, mikologije, imunologije, citologije, histopatologije, transfuzije, forenzičke, nuklearne, eksperimentalne i molekularne medicine, humane genetike, toksikologije, citogenetike i tipizacije tkiva.
Jednako tako, magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike kompetentni su za organizaciju i upravljanje organizacijom rada u laboratoriju i osiguravanje kvalitete rada, provođenje postupaka kontrole kvalitete te vođenje laboratorijske dokumentacije u skladu s dobrom laboratorijskom praksom i etičkim kodeksom ponašanja.
Medicinsko laboratorijskoj djelatnosti tržište je cijela EU, a ne samo Hrvatska.
Nije istina da mi nismo usklađeni s potrebama tržišta, nego potražnja Hrvatskog tržišta nije usklađena s potražnjom europskog tržišta. – stoji u priopćenju


