Služba za
javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ-a Andrija Štampar u suradnji s Referentnim
centrom Ministarstva zdravstva objavila je važne mjere zaštite zdravlja
starijih osoba pri izlaganju visokim temperaturama zraka.
Stariji ljudi s godinama imaju slabiju sposobnost
reguliranja tjelesne temperature, a preporuka zaštite bi se trebale pridržavati
i sve ostale osobe, koje pate od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti,
posebice u danima kada živa u
termometru prijeđe 30 stupnjeva Celzijusa, piše N1.
Ovo su mjere kojih
bi se trebalo pridržavati:
Starije osobe u pravilu se ne smiju izlagati suncu u razdoblju
od 10.00 do 17.00 sati.
Prigodom izlaska iz svojega prebivališta, starija osoba mora
zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom te nositi laganiju prozračnu odjeću i
obuću.
Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8
čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva, te izbjegavanje
pržene, pohane, slatke i jako zasoljene hrane kao i začinjenih jela, uzimajući
puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome smjernica pravilne
prehrane za starije osobe.
Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju
lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.
Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože,
znak su uzbune, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno
onesposobljene, te se stariji bolesnik mora hitno javiti svojem izabranom
doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.
Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi
udruga u skrbi za starije u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci trebaju učestalije
kontaktirati sa starijom osobom, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne
sposobnosti čak i nekoliko puta na dan.
Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne
podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona
kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe.
Neophodno je redovito održavati čistoću tijela starijega
čovjeka i njegova okoliša.
Za starije osobe važna je stalna i tjelesna i psihička
aktivnost. Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po
mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u
vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, utoliko
je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba
prebiva.
Razlika temperature prostorije koja se postiže korištenjem
rashladnih uređaja i vanjske temperature ne bi smjela biti veća od 7ºC jer se
stariji organizam u kratkom vremenu ne može adaptirati na naglu promjenu temperature. Rashladne
uređaje potrebno je redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija zraka
mikroorganizmima (bakterije, plijesni) i drugim zagađivačima koji uzrokuju
iritaciju sluznica s mogućim alergijskim reakcijama i infekcije dišnih puteva.