Vlasnici zemlje u Park šumi Marjan traže jasniju regulativu i označavanje privatnog vlasništva

U drugoj javnoj raspravi o prijedlogu izmjena Prostornog plana uređenja grada Splita u kojoj je sudjelovalo pedesetak građana, vlasnici zemlje na području Park šume Marjan su upozorili na regulatorne nejasnoće i tražili da se točno označi koje je je zemljište u Park šumi privatno a koje javno.

U javnoj raspravi, održanoj danas u velikoj vijećnici Grada Splita, stanovnici Slatine zanimali su se jesu li određena zemljišta građevna ili ne, te koju namjenu ima dio prometnica, ali najviše primjedbi imali su vlasnici zemljišta. Tako je Darijo Alujević, vlasnik zemljišta na južnim padinama Marjana,  ustvrdio da su građani  Splita  obmanuti od raznih društava i udruga da je Park šuma Marjan u cijelom obuhvatu javna površina. Kazao je da postoji zakon prema kojem Park šuma može jedino biti javna površina, nikako privatna, jer privatna Park šuma u Hrvatskoj ne postoji.

“Samo tražimo da se poštivaju zakoni o zaštiti prirode i u kojem se navodi kako se pravno regulira zaštićeno područje. S obzirom da je naše područje zaštićeno 1964. godine na starim odlukama gdje se nisu poštivala ljudska prava i gdje je bila otimačina privatnog vlasništva, povratom 1996. godine se taj status promijenio i od tada imamo privatno vlasništvo u tzv. zaštićenom području. Tu nastaju glavni problemi. Mi smo tražili razgraničenje u kartografskom prikazu gdje bi se različitom bojom označilo privatno i društveno vlasništvo”, kazao je Alujević i dodao da posjetioci Marjana i rekreativci često upadaju, pa i beru šparoge na njihovoj zemlji.

“Metar zemlje za kilo govedine”

Gradu predlažu da radi građana i rekreativaca označe dokle se zona javne, a dokle privatnog vlasništva jer na taj način nitko neće dolaziti u zabludu i gaziti na nečije privatno vlasništvo.

 Gojko Boraska je istaknuo da su neki od njih vlasnici zemlje i objekata na njoj već nekoliko stotina godina i da je to sve što imaju. Zemlja oduzete od Drugog svjetskog rata do danas su bila je bijedno plaćene, rekao je i naveo da je četvorni metar imao cijenu kilograma govedine. Novim izračunom kojim je, kazao je, država željela umanjiti nekadašnju štetu, 2003. godine im je plaćeno dodatnih kilogram srdela za metar zemlje.

– Ovo je nova nacionalizacija. U slučaju da se provedu provedbeni planovi naša zemlja će ostati bez vrijednosti. Smatrate li vi nas aboridžinima ili indijancima – rekao je Boraska.

Jedna od voditeljica izrade i dopune Prostornog plana Ines Berlengi je rekla da je bilo očekivano kako će danas najveći interes građana biti baš za Park šumu Marjan te su se naknadno konzultirali s ministarstvima da vide na koji način trebaju dodatno obrazložiti odredbe u vezi Marjana. 
– Unijeli smo određene izmjene u članke zbog čega taj dio podliježe ponovnom javnom uvidu. Ljudi su upućeni da mogu ponovno podnijeti primjedbe koje se odnose na Park šumu Marjan, te ćemo svaku takvu primjedbu ponovno razmotriti u okviru zakonskih mogućnosti i eventualno nešto i usvojiti – izjavila je Berlengi.