Nazire li se kraj poskupljenjima?

Ekonomisti se hvale
kako su imali pravo da će inflacija biti “prolazni poremećaj”: U
Njemačkoj skupoća jenjava i proizvodi su još samo 4,1% skuplji od prošle
godine. Ali radovanju ipak nema mjesta.

Brojke službenog
izvješća njemačkog Statističkog ureda doista pokazuju kako je s poskupljenjima
završeno: ovog travnja su cijene proizvoda u prosjeku veće još samo 4,1% nego
prije godinu dana, poskupljenje prema ožujku je još doista nikakvih  0,3%, piše Deutsche Welle.  Ovaj ured doduše analizira
proizvođačke, dakle veleprodajne cijene, ali u Njemačkoj to ne mora brinuti
potrošače. Obzirom na žestoku konkurenciju trgovačkih lanaca lako će biti
da će cijene nekim proizvodima na policama trgovina konačno opet postajati i
niže od službenih statistika.

Ako pogledamo da su
poskupljenja prošlog kolovoza i rujna iznosila još preko 45%, krivulja
poskupljenja doista potvrđuje tvrdnje mnogih ekonomista – a i političara
kako je inflacija koja je izbila početkom napada Rusije na Ukrajinu tek
rezultat “poremećaja odnosa ponude i potražnje” i kako će poskupljenjima
neminovno doći kraj u dogledno doba, prenosi N1. 

To se doista događa
– u određenoj mjeri. Naime dok je u proteklim mjesecima upravo cijena
energenata bio glavni generator poskupljenja, oni su u travnju poskupjeli još
samo 2,8% obzirom na prošli travanj i učinkovito “spustili” čitavu stopu
poskupljenja. Usprkos tome što rat još traje i što će teško ikad više njemačkim
potrošačima teći jeftin plin i nafta iz Rusije u tolikoj mjeri kao prije ovog
rata, energenti su upravo čudno jeftini.

Čarolija brojki

No makar je
vjerojatno kako se cijene doista smiruju i kako neće više biti tolikih
poremećaja kakva su nastupila izbijanjem rata i proglašavanjem gospodarskih
sankcija, njemački potrošači nemaju razloga trčati u trgovinu i kupiti bocu
pjenušca da proslave ove brojke. Jer to su uobičajene čarolije statistike i
kako se podaci tumače: ako se kaže kako je poskupljenje u travnju bilo još 4,1%
prema prošloj godini, onda se to uspoređuje s prošlim travnjem kad su cijene
već divljale – poskupljenje je bilo 33,5% u usporedbi s travnjem 2021. Čak
i u Hrvatskoj je jestivog ulja bilo dovoljno na policama, ali u Njemačkoj su
regali bili praktično prazni. Tome je definitivno došao kraj. Drugim riječima,
cijene ne rastu, ali su ostale na visokoj razini i dug je put dok se one doista
ne počnu smanjivati. Još je gore potrošačima što Statistički ured barata
prosjekom svih cijena, makar su neke jedva zanimljive normalnim građanima. A
kod onih koje ih može zanimati, skupoća još uvijek žari i pali: cijene živežnih
namirnica su i u travnju postale 13,6% skuplje obzirom na prošli travanj, a kod
nekih namirnica su eksplodirale već i zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i loših
uroda. Šećer je skuplji 88,9%, prerađevine od krumpira 40,5%, svinjetina 18,5%,
mlijeko 23,3%… Kraj je jedino došao ludilu praznih polica s jestivim
uljem: neprerađena biljna ulja su čak pojeftinila 35,7%.