DEVETA GODINA ZAREDOM

Herceg i Opačak: “Vrgorac je grad pršuta i vina, a ova priča odavno je prerasla granice Hrvatske”

Piše:
Foto: Luka Mladinić

Gradonačelnik Vrgorca Mile Herceg i direktorica Turističke zajednice grada Vrgorca Željka Opačak bili su prvi gosti posebnog programa Dalmacija Newsa iz Vrgorca u sklopu manifestacije „Dani dalmatinskog pršuta i vina“. Ovogodišnje izdanje održava se devetu godinu zaredom, a cijela je priča započela 2016. godine kada je dalmatinski pršut dobio europsku zaštitu.

Govoreći o razvoju manifestacije kroz proteklih devet godina, Herceg je istaknuo kako je od samog početka postojao jasan cilj da događaj preraste lokalne okvire i postane jedna od najvažnijih gastro-enoloških manifestacija u Dalmaciji.

-Mi smo znali da će ovo doći do ovakvih razmjera i potrudili smo se da to tako bude. Iz godine u godinu ulagali smo sve više i više. Ova manifestacija je sve za naš grad, vrh svega što mi nudimo. Dogodine nam je jubilarna deseta manifestacija i pripremit ćemo nešto što dosad nismo vidjeli. Nadam se da se vidimo i dogodine.

Opačak je naglasila kako se na manifestaciji predstavljaju isključivo certificirani proizvodi te kako je riječ o projektu koji promiče ne samo Vrgorac, nego i cijelu Dalmaciju.

-Naši strateški partneri su Dalmatinski pršut i Klaster hrvatskog pršuta. Oni su zaslužni za certifikaciju 2016. godine. Ovo je priča cijele Dalmacije i zaštite naših autohtonih proizvoda. Na razini Europe postoji pedesetak zaštićenih hrvatskih proizvoda, a u Vrgorcu se proizvode čak tri – pršut, pečenica i panceta. To trebamo čuvati i štititi. To je naš ponos.

Dodala je kako je manifestacija iz godine u godinu rasla zahvaljujući pozitivnim iskustvima posjetitelja.

-Ja bih rekla da šaljemo poruku zajedništva, to radimo već godinama. Ova manifestacija narasla je od usta do usta, prepričavanjem. Ljudi bi došli pa se iznenadili organizacijom, Vrgorcem i svime što ovdje dožive, a onda bi to prenijeli drugima.

Herceg je istaknuo kako Vrgorac tijekom godine nudi i niz drugih sadržaja koji se temelje na autentičnosti lokalne tradicije.

-Mi imamo i druge manifestacije, poput Festivala jagoda. To su autentične stvari koje nećete doživjeti nigdje drugdje nego u Vrgorcu. Mi znamo gdje smo i što smo, toga smo svjesni i radimo na tome da imamo ono nešto što drugi nemaju.

Poseban dio razgovora bio je posvećen vinogradarskoj tradiciji vrgorskog kraja. Opačak je podsjetila kako su upravo vino i pršut od početka bili temelj cijele manifestacije.

-Kada smo započeli 2016. godine, krenuli smo s pršutom i vinom upravo zbog najvećeg vinogorja u Republici Hrvatskoj. To polje izgleda uistinu impozantno. Jedna novinarka iz Istre jednom je napisala da je to za nju jedan od najljepših pogleda u Hrvatskoj.

Sudionici razgovora osvrnuli su se i na stoljetni austrougarski park u kojem se održava manifestacija, a koji je jedan od zaštitnih znakova grada.

-Ovaj park zovemo najboljom tajnom Vrgorca. Toliko ljudi ne zna za njega. Sagrađen je u vrijeme kada je ovo područje živjelo od proizvodnje duhana, a za javnost je bio zatvoren sve do 1960. godine. Upravo zato ostao je ovako dobro očuvan. Ministarstvo kulture zaštitilo ga je 2010. godine i riječ je o jednom od najljepših parkova u Dalmaciji, rekla je Opačak.

Manifestacija odavno ima međunarodni karakter, a ove godine među gostima su i predstavnici Slovenije i Italije.

-Od samih početaka ova manifestacija prelazi granice. U početku smo surađivali s našim prijateljima iz Hercegovine, a danas su tu gosti iz Slovenije i Italije. Razgovaramo i s Portugalcima, razmjenjujemo iskustva, idemo mi kod njih, oni dolaze kod nas, kazao je Herceg.

Govoreći o budućnosti manifestacije, Opačak je podsjetila na važnu odluku donesenu prije gotovo deset godina.

-Godine 2016. na Gradskom vijeću donesena je deklaracija da se Vrgorac proglasi gradom pršuta i vina. Iako su tada oko mnogih tema postojale burne rasprave, oko toga su se svi složili.

Za kraj, Herceg je poručio kako organizatori nemaju namjeru stati na dosad postignutom.

-Mi rastemo zato što moramo rasti i zato što to želimo. U narednim godinama nastavit ćemo rasti još više.