Laburisti traže ukidanje naknade za izbornu kampanju

Hrvatski laburisti u siječnju
će u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o financiranju
političkih aktivnosti i izborne promidžbe po kojemu bi se iznos za
redovito godišnje financiranje stranaka utvrđivao na temelju
proračunskih prihoda, a ne rashoda kako je sada propisano, te ukinula
naknada za troškove izbornih kampanja na svim razinama, najavio je
čelnik te stranke Dragutin Lesar.

Po važećem zakonu, za
redovite aktivnosti stranaka i nezavisnih zastupnika iz proračuna se
izdvaja iznos od 0,05 posto ostvarenih rashoda poslovanja iz prethodno
objavljenog godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna. To je 2014.
iznosilo nešto više od 50 milijuna kuna, a ove će godine stranke,
nezavisni i manjinski zastupnici dobiti pet milijuna kuna više.

– Nelogično je da se izdaci za redovite aktivnosti stranaka
vezuju uz proračunske rashode, jer tako ispada da stranke dobivaju više
novca što je veći deficit – kazao je Lesar Hini te najavio da će
laburisti predložiti da se sredstva za stranke računaju na temelju
proračunskih prihoda umanjenih za zaduženje.

Lesaru je sporno i što se taj iznos vezuje uz rashode prikazane u
prethodno objavljenom izvješću o izvršenju državnog proračuna pa su
sredstva za 2015. izračunata na temelju izvješća o izvršenju proračuna
za 2013., jer je ono posljednje objavljeno. Predložit će zato da se
iznos namijenjen strankama za narednu godinu planira na temelju
proračunskih prihoda u tekućoj godini.

Uz redovito financiranje iz državnog proračuna, stranke imaju
pravo i na naknadu troškova izborne kampanje ako su prešle izborni prag
od pet posto. Pravo na naknadu tih troškova iz državnog proračuna
ostvaruju i nezavisni i manjinski zastupnici, predsjednički kandidati
koji dobiju podršku najmanje 10 posto birača te stranke i liste koje na
euroizborima osvoje više od 10 posto važećih glasova. Naknada za
troškove kampanje isplaćuje se i iz lokalnih proračuna i to kandidatima
za čelne dužnosti u općinama, gradovima i županijama koji na izborima
dobiju najmanje 10 posto podrške te strankama i listama koje na izborima
dobiju najmanje jednog zastupnika u predstavničkom tijelu.

Laburisti smatraju da bi sve te naknade trebalo ukinuti. “Zašto
bi se stranakama isplaćivale posebne naknade za kampanju, kad ionako
dobivaju novac za redovite političke aktivnosti, zar izbori nisu
redovita politička aktivnost”, pita Lesar.

SDP-ovu Peđi Grbinu prihvatljivo je da se redoviti izdaci za
stranke vezuju uz proračunske prihode, a ne rashode, no sumnja u dobre
namjere laburista.

– Svakako bih mogao podržati prijedlog da se sredstva za redovito
financiranje političkih aktivnosti stranaka vezuju uz proračunske
prihode, ako ga dobro obrazlože. No, trenutno je u proceduri izmjena
zakona koju je predložilo Ministarstvo uprave. O nacrtu je provedena
javna rasprava prije nekoliko tjedana i ako su mislili sudjelovati u
izradi zakona, mogli su se uključiti u raspravu – rekao je Grbin.

Dodao je i kako bi Ministarstvo trebalo razmisliti da predložene
izmjene povuče iz procedure i iziđe s prijedlogom potpuno novog zakona,
jer je, smatra, ponuđeni materijal preopsežan.

Grbin se protivi ukidanju naknade za izbornu kampanju. “Stranke u
Hrvatskoj i u većini europskih zemalja financiraju se iz proračuna
upravo da bi se izbjeglo da novac za svoj rad traže na tržištu i vežu se
uz pojedine financijere. To nije izmišljeno u Hrvatskoj, a što se tiče
ideje da se naknada za redoviti rad i troškovi izborne kampanje objedine
u jedan iznos, to je stvar za raspravu”, rekao je Grbin.

I ministar uprave Arsen Bauk kaže kako je moguće da će se
redovito financiranje političkih aktivnosti stranaka, umjesto rashoda,
vezati uz proračunske prihode. Takav je prijedlog, kaže, došao i iz
Ministarstva financija.

HDZ-ov Goran Marić dijeli stav da je važeće rješenje loše, no
smatra da bi bilo pogrešno vezati financiranja stranaka uz proračunske
prihode, jer oni mogu rasti po različitim osnovama.

– Postojeća zakonska odredba je nakaradna i potpuno inverzna
okolnostima, ekonomski je štetna, a politički infantilna. No, ideja
laburista jednako je iracionalna, jer prihodi državnog proračuna nisu
vjerodostojan pokazatelj snage nacionalne ekonomije ni uspješnosti
ekonomske politike, a to svakako jesu BDP i zaposlenost u realnom
sektoru – upozorava Marić.