“Bermudsko križanje”: Oblik dijamanta funkcionira, poboljšati signalizaciju i “oduzimati” vozačke

Snimke vožnje u krivom smjeru na ulazu u Split izazvale su
dosta komentara i unutar redakcije i među našim čitateljima. Pa smo odlučili
razgovarati sa stručnjacima na tom području, najmeritornijim osobama za
prometnu problematiku. I  gotovo svi
upućuju na jedan zaključak – ništa nije “pogrešno” s križanjem!

Bez obzira na povremene, neki će reći i česte, odlaske u
“nepoznatom pravcu” na križanju Poljičke i ZNG-a (kod zgrade AC
Ivančić), na tom dijelu gradskih prometnica ni policija nije zabilježila
posebne specifičnosti.

Krenimo upravo od statistike: prema informacijama iz
splitske PU, u protekloj 2014. godini na križanju su prometni policajci
intervenirali ukupno osam puta. Od toga je pet nezgoda bilo samo s materijalnom
štetom, dok su u tri nesreće (lakše) ozlijeđene tri osobe. Potrudili su se iz
Odjela za analitiku i statistiku, nezgode su se na križanju ulica Zbora narodne
garde i Poljičke ceste dogodile zbog vožnje na nedovoljnoj udaljenosti, zbog
nepropisnog prestrojavanja te nepoštivanja prednosti prolaska. Niti jedna se
prometna nesreća nije “dovela u svezu s nepropisnim skretanjem u zabranjen
smjer”.

Dakle, toliko od šturih brojki vezanih za sudare na tom
križanju. Zanimljiv je stav jednog od poznatijih splitskih projektanata u cestogradnji.
Diplomirani inženjer građevine želio je ostati anoniman, kaže da mu nije
potrebna medijska promocija u ovom kontekstu, no podijelo je s nama svoja
razmišljanja.

– Deplasirana je sada svaka pa i stručna rasprava o tome
kako izgleda to križanje, nakon što funkcionira već 30 godina. Projektirano je
još ’80-tih, kada je sagrađeno ljudi su bili “šokirani”, što će im
toliko traka, komentirali su. Međutim, u pitanju je klasičan, standardni oblik
križanja, poznat kao “dijamant”. U vrijeme gradnje je doduše bilo
neriješenih imovinsko-pravnih odnosa pa je nešto uži, ali danas to stavljat na
tapet, stvarno smatram da nije prioritetno, da ima puno opasnijih mjesta na
kojima se mora intervenirati. To križanje je sada tu, nisu moguće velike
promjene, uostalom niti nije bilo velikih nesreća… – kazao nam je sugovornik
koji je otklonio mogućnost eventualnog osmišljavanja rotora na toj lokaciji.
“Ovako riješenom križanju je puno veća propusnost od kružnog toka, na
kružnom toku uostalom nema mjesta pješacima, a kojih ima sve više u tim nekad
dalekim dijelovima grada. A rotori su problematični kada dolazi više traka u
rotor, poput onog zagrebačkog koji je također nekad bio vrhunsko rješenje, ali
se povećanjem broja vozila pretvorio u opasnost. Ponavljam, sve treba sagledati
u kontekstu vremena u kojem se radilo, kao i potreba u sadašnjosti.”,
smatra “građevinac”.

Inženjeri cestovnog prometa također ne krive
“layout” križanja, smatraju da je rješenje uobičajeno te funkcionira
na identičan ili vrlo sličan način svugdje u svijetu. Upućuju i oni, ukoliko su
već uočeni nekakvi “serijski” problemi s krivim skretanjima vozača,
na poboljšanu prometnu signalizaciju. “Više oznaka zabranjenog smjera,
jasnije i ranije postavljeni prometni znakovi uz prilazne ceste na kojima se vide
smjerovi kretanja, bolje označena i vidljiva horizontalna
signalizacija…” – neki su od prijedloga ljudi s Prometnog fakulteta.

Gotovo identično su najavili iz policije, nakon našeg upita
obavili su provjeru na terenu i potom “uputili prijedlog mjera nadležnim
službama, u cilju poboljšanja prometne signalizacije, a time i sigurnosti
prometa”. Za pohvalu splitskim “plavcima” brza reakcija na
“foto-elaborat” naših sugrađana. I mi obavljamo provjere: dio
problema je sigurno i u znakovima zabranjenog smjera koji nisu baš najsretnije
okrenuti niti locirani, zbunjeni vozači ih teško uoče prije križanja, a čim i
pomisle krenuti u krivi smjer, više i ne vide znak izričite naredbe, crveni
krug s bijelom vodoravnom crtom u njemu, zabranu prometa u jednom smjeru.
Horizontalna signalizacija je (kao i na puno mjesta u gradu) je prilično
izblijedila.

Sve to skupa ipak ne može prikriti jednostavnu činjenicu,
manje ili više su je otvoreno naglašavali i naši sugovornici, a da se sumirati
u: vozačku dozvolu ne bi trebao posjedovati svatko.