Vučić i Cerar: Odnosi Sbije i Slovenije su odlični

Odnosi Slovenije i
Srbije su odlični, a postoji mogućnost dodatnog jačanja gospodarske
suradnje i podizanja razine investicija, ocijenili su u utorak na
zajedničkoj konferenciji za novinare na Brdu kod Kranja slovenski
premijer Miro Cerar i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.

Vučić boravi u svom prvom službenom posjetu Sloveniji tijekom
kojega je održana i zajednička sjednica dviju vlada. Na sjednici se,
osim o gospodarskoj suradnji, govorilo o ukrajinskoj krizi, slovenskoj
potpori ulasku Srbije u EU, sukcesiji bivše SFRJ i reformskim naporima
obiju vlada, potvrdili su Vučić i Cerar novinarima nakon potpisivanja
dvaju sporazuma, jednog o suradnji na području obrazovanja i drugog o
međusobnoj pomoći u slučaju prirodnih nesreća.

“Naši su odnosi odlični i postoji još mnogo prostora za jačanje
suradnje na gospodarskom, političkom i drugim područjima”, kazao je
Cerar, dodavši da se neka manja otvorena pitanja rješavaju u
konstruktivnom duhu te da prijateljstvo ne postoji samo između
slovenskih i srbijanskih institucija, nego i između dva naroda, koje se
već iskazalo u međusobnoj pomoći prilikom prirodnih katastrofa zadnjih
godina.

Slovenski je premijer rekao da cijeni i poštuje Vučića, čija je
politika reformska te usmjerena prema budućnosti i fiskalnoj
stabilizaciji, kao što se za izlazak iz krize i konsolidaciju zalaže i
slovenska vlada, dok je njegov srbijanski kolega istaknuo da njegova
vlada ide teškim reformskim putem i uči od Slovenije o tome kako je
važna financijska odgovornost te se zato nada da bi Srbija za dvije
godine mogla doći do rasta BDP-a od 2,5 posto, koji sada bilježi
Slovenija.

“Vrlo smo zahvalni Sloveniji i zbog njene potpore na našem
europskom putu”, kazao je Vučić, dodavši da je Slovenija u tom pogledu
jedna od zemalja u EU koje Srbiju najviše podupiru te da se radi o
zemlji u okruženju koju Srbija smatra jednom od najvažnijih.

Vučić je rekao da je u njegovim razgovorima s Cerarom i na
sastanku dviju vlada bilo najviše riječi o gospodarskoj suradnji,
međusobnim investicijama i mogućnostima suradnje na trećim tržištima te
procesima privatizacije u obje zemlje.

U Srbiju je do sada pristiglo stranih investicija u visini 22
milijarde eura, od čega jedna milijarda otpada na ulaganja slovenskih
tvrtki, ali bi se investicije na obje strane mogle povećati, kazao je
Vučić dodavši da Srbija u tom pogledu od Slovenije mnogo očekuje. Po
njegovim riječima, slovenski investitori su, u sklopu sadašnjeg procesa
privatizacije u Srbiji, pokazali interes za kupovinu toplica i za
ulaganja u strojarstvo, razgovara se o suradnji na području namjenske
industrije, a počelo se razgovarati i o mogućnosti angažiranja
slovenskih poduzeća u projektu Beograd na vodi, koji će se raditi s
arapskim kapitalom, te u gradnju pruge Beograd-Budimpešta u koju
investiraju Kinezi.

“Spremni smo na dobru i blisku suradnju sa slovenskim
gospodarstvom i slovenskom vladom”, kazao je Vučić, dodavši da u velikim
projektima u Srbiji, koji će se oslanjati na srbijansku građevinsku
operativu, ima prostora i za slovenska poduzeća koja često imaju neka
znanja kojima srpske tvrtke ne raspolažu.

Slovenski premijer je istaknuo da je Slovenija daje punu potporu
Srbiji na njenom putu u EU te je istaknuo zainteresiranost Slovenije za
suradnju sa Srbijom na trećim tržištima, na kojima ona ima olakšan
izvoz zbog režima slobodne trgovine, a Vučić je dodao da se radi o
tržištu od milijardu potrošača na kojima iz Srbije nema administrativnih
trgovačkih barijera.

Odgovarajući na pitanja novinara, Cerar je potvrdio da se
govorilo i o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, pri čemu je Slovenija
zainteresirana za pristanak Srbije da se o problemu devizne štednje i
jamstava nekadašnje Jugoslavenske narodne banke (NBJ) pregovara preko
Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.

Što se tiče pravorijeka Europskog suda za ljudska prava, koji je
Sloveniji naložio povratak štednje štedišama Ljubljanske banke, Cerar
je rekao da će Slovenija presudu poštovati, ali da zadržava pravo
pokrenuti pravne postupke vezane za potraživanja te banke u drugim
bivšim republikama.

Vučić i Cerar potvrdili su da je u razgovorima bilo riječi i o
stanju u Ukrajini, s obzirom da je Slovenija članica Europske unije, a
Srbija uključena u mirovni proces kao predsjedateljica Organizacije za
europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Srbijanski premijer je odgovorio i na pitanje slovenskih
novinara kako gleda na izvješća o tome da se u Ukrajini kao dobrovoljci
bore Hrvati i Srbi, ali na suprotnim stranama. Kazao je da je riječ o
minorno pitanje koje je dobilo preveliku medijsku pozornost i da to za
Srbiju nije nikakav problem.

U Ukrajini je bio jedan broj srpskih dobrovoljaca koji su se
borili “na obje strane”, ali su se mogli pobrojati na prste jedne ruke,
rekao je Vučić, dodavši da je to pitanje riješeno nedavno usvojenim
zakonom koji se odnosi na eventualno sudjelovanje građana Srbije u
stranim formacijama, te da je problem zapravo zanemariv. Po tom zakonu
sudjelovanje u stranim formacijama je djelo za koje se predviđa kazna od
jedne do deset godina zatvora. Po podacima na koje su se prilikom
donošenja zakona pozvali u srbijanskom parlamentu “nekoliko desetaka”
građana Srbije sudjeluje u ratnim sukobima u svijetu te je ocijenjeno da
nije riječ o zabrinjavajućem broju.