Kako casino industrija zapravo može pomoći hrvatskom gospodarstvu?

U posljednjih nekoliko godina casino industrija prevladava na Azijskom tržištu, na koju otpada 32% ukupnih svjetskih prihoda. Slijede Sjeverna Amerika, Zapadna Europa i ostale regije. Trenutačne tendencije pokazuju da će Azija i Afrika ubrzo doseći godišnji rast prihoda od casino industrije od 8%. Važno je znati da casino industrija kao kategorija obuhvaća i sportsko klađenje, lutrije i slično, obzirom da se radi o igrama na sreću. Lutrije na svjetskoj razini u 2018.-oj godini su zauzimale oko 46% od ukupnih prihoda u industriji.

Mnoge države odobravaju komercijalno klađenje budući da se pokazalo da casino industrija služi i kao alat za ekonomski rast. Povećanje zaposlenosti, veći porezni prihodi prema državi i lokalnim samoupravama, kao i rast prihoda u lokalnim trgovačkim lancima unutar kojih su smještene prostorije koje rade unutar ove industrije su samo neki od pozitivnih faktora. Statistički gledano, u 2000.oj godini u Sjedinjenim Američkim Državama ukupan prihod od casino industrije je bio 370 milijardi dolara. Od ove ukupne godišnje svote, 93% iznosa se vrati igračima koji pobjeđuju u igri, što ostavlja 26 milijardi dolara prihoda rasprostranjenog po entitetima.

Casino industrija potpomognuta turizmom

Casino industrija po svemu pokazanome vraća novac u državni budžet, kao i u budžete lokalnih samouprava. Međutim, važno je shvatiti sustav toka novca, prema čemu je jasno da ovo nije novac stvoren iz nule, već se radi o povećanom protoku novca od jedne prema drugoj strani. U ovom slučaju, vlasnici objekata casino industrije prosljeđuju porez na dobit prema državnoj upravi i lokalnim samoupravama, što ima očite prednosti za društvo.

Kao što je prije navedeno, u Hrvatskoj je turizam jedna od profitabilnijih grana industrije, a po svojoj prirodi, casino industrija svakako može profitirati od turizma. Osim toga, s priljevom novaca izvana – od turista, posjetitelja, putnika, može se reći da se u ovom slučaju stvara novac iz nule, što gotovo eksponencijalnim rastom prihoda rezultira u dodatnim ulaganjima u turizam i turističke atrakcije. Hrvatska sa svojim ogromnim potencijalima u pogledu prirodnih bogatstava te atraktivne klime definitivno ima dobru podlogu za uspostavljanje efikasnog sustava koji bi iskoristio ono najbolje iz casino industrije.

Casino industrija omogućuje rast poslovanja uslužnih i tržišnih djelatnosti

Unutar jednog casina moguće je ponuditi razne dodatne usluge, bilo da je riječ o restoranima, trgovinama, hotelskim sobama i slično. Svaka transakcija unutar tako uređenog casina podliježe oporezivanju, što kao rezultat ima dodatan doprinos državnoj kasi. Međutim, potrebno je shvatiti razliku između prodaje lokalnim mušterijama ili mušterijama koje dolaze izvana. U krajnjoj liniji ova razlika utječe na potencijalne prihode drugih sličnih objekata unutar gradske zone (poput supermarketa, manjih dućana i slično) te u tom slučaju casino može imati i negativan utjecaj na ukupan porezni prihod. Ukoliko se radi o klijenteli koja dolazi iz druge županije ili države, utjecaj takvih prihoda na prihode lokalne samouprave je gotovo uvijek povećan. Diversifikacija klijentele je definitivno bitan faktor kada se određuje uspješnost jednog casino objekta u odnosu na druge objekte u bližoj okolici koji na sličan način ostvaruju prihode.

Internet omogućuje dodatan rast casino industriji

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve većem broju online destinacija na kojima se možete kladiti ili igrati igre na sreću za pravi novac. Jednostavnost online klađenja je definitivno privlačna velikom broju ljudi te svakako ne zaostaje za tradicionalnim objektima casino industrije. Igrači mogu zaraditi velike svote novaca ovim putem i to sve iz udobnosti svog doma. Neslužbene statistike pokazuju da su dobitci češći na online casino destinacijama u odnosu na tradicionalne objekte, čak do 95%! Naravno, sva prethodno navedena pravila vezana za oporezivanje vrijede i u ovom slučaju. Rizk casino i njemu slični svakako pridonose gospodarstvu kroz plaćanje poreza i privlačenje dodatnih investicija.

Albina Grčić predstavljat će Hrvatsku na Eurosongu. S pjesmom 'Tick-Tock' razgalila je srca brojnih fanova, ali i onih koji su tek upoznali perspektivnu pjevačicu.

Prema ideji i u režiji Sandre Mihaljević, na spotu se radilo prije Dore u dva dana na više lokacija – u studiju, garaži, na cesti i u dvorcu Trakošćan, u vrlo užurbanom tempu.

Hrvati su, sudeći po komentarima, uvjereni u dobar plasman 22-godišnjakinje.

Spot pogledajte ovdje.

Da nije bilo jezivih fotografija koje su gorjele društvenim mrežama, a nad kojima se većina hrvatskoga stanovništa zgražala, s prizorima zjapećih rana pasa netom skinutih s lanaca iz potresom pogođenih područja i mučnih priča volonterki i volontera koji su ih spašavali, možda ne bi bilo ni tolikog interesa za kampanju koju su pokrenule tri najveće udruge za zaštitu životinja u Hrvatskoj, čija je svakodnevna realnost ispunjena spašavanjem upravo pasa koji su proživjeli traumu lanca.

Prijatelji životinja, Sklonište Prijatelji Čakovec, Udruga Pobjede i druge članice Mreže za zaštitu životinja velikom nacionalnom kampanjom „Za Hrvatsku bez pasa na lancu” traže hitnu izmjenu postojećeg Zakona o zaštiti životinja uvođenjem potpune zabrane držanja pasa na lancu.

- Pse nazivamo najboljim čovjekovim prijateljem, a osuđujemo ih na ropstvo, na život u radijusu od nekoliko metara. Oni, koji po svojoj naravi vole slobodu više nego ljudi, kojima je priroda trčati, njuškati, istraživati, vezani su 10, 15 godina na iste te lančuge da bi što? Umrli u tom istom blatu poput psa Bobija iz okolice Petrinje koji je umirao u agoniji danima dok ga nisu spasili volonteri tek toliko da umre na toplom i uz ljudski dodir i utjehu.”

Tako ne samo da govore nego i osjećaju aktivisti čakovečkog skloništa Prijatelji koji su od samih početaka, uz još mnoge druge udruge, bili na terenu i spašavali unesrećene pse.

Ništa drukčije iskustvo nema ni Udruga Pobjede koja vodi osječki azil za pse, koja se u sličnoj situaciji našla u Posavini spašavajući pse iz poplavljenih područja.

- Nezamislivo je koliko ljudi mogu biti okrutni prema onima koje zovemo najboljim prijateljima čovjeka. Čak i danas, sedam godina kasnije, teško je živjeti sa scenama kojima su ti dani bili ispunjeni: mrtvi psi koje nitko nije niti pustio s lanaca kad je Sava krenula nadirati. I danas, baš zbog tih pasa koji se nisu imali priliku niti spasiti, dijelom smo ove kampanje, za sve one koji su danas na njihovu mjestu! Svaki život, ma kako on malen nama bio, velik je onome tko ga živi i za svaki taj život želimo se boriti!” kažu iz Pobjeda.

Prijatelji životinja, koji godinama rade na izmjenama Zakona, jasni su u namjeri da se Zakon o zaštiti životinja mora promijeniti i da se držanje pasa na lancima mora potpuno zabraniti: „Od 2005. godine borimo se za potpunu zabranu držanja pasa na lancima. Smatramo da nitko tko nema uvjete za skrb o psu ne bi trebao niti imati psa. Držanje pasa na lancima sramotno je i nedopustivo.”

Ove tri udruge, uz podršku svih udruga Mreže za zaštitu životinja, kao i velike većine građana, institucija i osoba iz javnoga života žele promjenu, žele ovim potezom spasiti tisuće i tisuće životinja koje trenutačno robijaju, ali i one koje se još nisu niti rodile. 

U tome ih je podržala tvrtka koja je poznata po društveno angažiranom radu, a koja je svoju proljetnu kampanju „Treba znati prerezati”, predstavljenu na više od 350 jumbo plakata, upravo posvetila želji da više nijedan pas ne bi trebao živjeti na lancu.

Ako mislite i osjećate jednako, potpišite na www.zabranimolanac.net peticiju kojom se traži hitna izmjena Zakona o zaštiti životinja i potpuna zabrana držanja pasa na lancu.  

Zadnjih dana pljušte kritike na račun vladajućih. Portali vode kampanje protiv HDZ-a, a kafići zabranjuju ulazak njihovim članovima i simpatizerima. 

Dok većina javnosti odobrava ove poteze, iz Imotskog stiže podrška vladajućima. 

Naime, vlasnik poznatog imotskog restorana Teo Zdilar stavio je plakat na vrata s kojeg poručuje da je zabranjen ulazak SDP-ovcima, posebno izdvojivši dva člana - Arsena Bauka i Nenada Stazića. 

Da ne bi bilo zabune, na dnu plakata se nalazi i njegovo ime kojim potvrđuje da je taj plakat uistinu on postavio.