ZAORIMO HRVATSKA POLJA Dalmacija ima više od 200 tisuća neobrađenih površina!

Institut za primijenjenu ekologiju ‘Oikon’ iz Zagreba pokrenuo je inicijativu ‘Zaorimo hrvatska polja‘ kao reakciju na analizu poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Brojke su neumoljive, Hrvatska ima više od 400 tisuća hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta.

– Nekorišteno je sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. U ovim preliminarnim kartiranim površinama nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja ćemo radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano radimo te očekujemo da će ona kroz desetak dana biti završena, rekao je Vladimir Kušan, renomirani znanstvenik i doktor šumarstva.

Razloga za veselje nema ni Dalmacija koja u četiri županije doslovce drži polovicu hektara i tako prednjači nad neobrađenim zemljištem u cijelom Hrvatskoj. Štoviše, baš Šibensko-kninska županija je na broju 1 s ukupno nešto manje od 80 tisuća ‘zapuštenih’ hektara.

Zadarska županija ima 43 tisuće, Splitsko-dalmatinska 61 tisuću, a Dubrovačko-neretvanska najmanje, tek nešto više od 20 tisuća hektara koji se ne obrađuju.

Po procjenama je jedan kvadratni metar dnevno dovoljan po glavi stanovnika, a jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu. Uzmemo li tek običan kalkulator brojka je nevjerojatna, rad u hrvatskim poljima mogao bi prehraniti 11 milijuna ljudi godišnje.

Kada znamo koliko ima Hrvata onda je zaključak da bi i nešto više od trećine ukupne neiskorištene površine bilo dovoljno za svakodnevne potrebe.

Podsjetimo, jedan od glasnijih u borbi za hrvatska polja saborski je zastupnik Miro Bulj koji je i prije svega mjesec dana dao na glasovanje izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
– Predloženim izmjenama svrha je onemogućiti prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim fizičkim i pravnim osobama na neodređeno vrijeme kako bi se, uz pitku vodu, šume i more, očuvao u hrvatskom vlasništvu jedan od najvažnijih resursa – poljoprivredno zemljište. Tako bi ostale pretpostavke za razvoj malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava te ekološkog i tradicionalnog načina proizvodnje, govorio je Bulj, ali vladajuća većina nije dobro shvatila poziv seljaka i malih proizvođača pa je izmjene odbila.

Iz Instituta, ujedno i pozivaju, da je ovo pravo vrijeme za promjene.
– Svaka kriza je i prilika. Iskoristimo ovu priliku i mobilizirajmo hrvatski poljoprivredni potencijal. Zaorimo hrvatska polja. Posadimo hrvatske vrtove. Uredimo pašnjake i naselimo ih životinjama. Ali djelujmo odma, kazali su.