Većina županijskih ustanova prošlu godinu završila u plusu

Skupština Splitsko-dalmatinske županije počela je pitanjem Mile
Dadića o tome hoće li Županija ustrajati u financiranju Alke kako je
bilo planirano ili će dio sredstava namijenjenih Alkarskim dvorima
prebaciti za protokol Alke.

– Slušao sam nedavno predsjednika VAD-a o pripremam za ovu i
jubilarnu 300. Alku. Zašto ne bi pozvali nekog iz Berlina ili Brisela?
Zašto ne bi pozvali Merkel, Junckera, pa i Papu. On se samo ovdje vrti,
nema tu ni Brisela, ni Berlina – zagrmio je Dadić.

– Ne trebate zato vikati – upozorio ga je Petroslav Sapunar, predsjednik Skupštine.

– Alka je u pitanju! – povikao je opet Dadić.

Župan,
Zlatko Ževrnja mu je odgovorio da Županija izdvaja milijun i 200 tisuća
kuna za Alku, ali da su to namjenska sredstva za Alkarske dvore koji bi
trebali biti završeni do 2015. godine. Dodao je i da Županija nije dala
ni kunu za alkarski protokol, ali da pomažu održavanje alkarske ergele i
da će pomoći u nabavci novih tribina.

Milan Lažeta pobunio se jer smatra da HTV ne prenosi značajne aktivnosti koje provodi Splitsko-dalmatinska županija .

– Nezadovoljni
smo tretmanom u javnim medijima. Županija je i lani sufinancirala HNK s
1,5 milijuna kuna iako to nije naša obveza. Splitsko ljeto smo zbog
važnosti odlučili financirati s 400.000 kuna, bili smo na otvaranju, ali
ne mogu utjecati na to što to nije popraćeno u medijima. Tu ne mogu
ništa napraviti – odgovorio mu je Ževrnja.

Duje Draganja pitao je župana kakvo je njegovo mišljenje o dozvoli
koju je ministarstvo izdalo Cemexu za spaljivanje otpada. Župan mu je
odgovorio da je dozvolu izdalo Ministarstvo te da Županija nije imala
nikakav utjecaj na to.
Vedrana Lendića zanimalo je zašto se župan nije odazvao pozivu
predsjednika Ive Josipovića da sudjeluje na sastanku s ostalim županima
na kojem je bilo razgovora o Zakonu o regionalnom razvoju.

– Županija
je bila domaćin sastanka na kojem su pozvani svi saborski zastupnici i
ministri. Konkretno i argumentirano smo razgovarali o tom problemu i
pokazali smo jasne podatke o tome koji je financijski gubitak za
pojedine gradove i općine, a moj zamjenik Luka Brčić je bio ranije kod
predsjednika i prenio mu naša stajališta po tom pitanju, a župan je
stigne na sve sastanke – odgovorio je Ževrnja.

– Kada institucija predsjednika zove, ja želim da moj župan na tom sastanku bude – uzvratio je Lendić.

Igor
Batošić pitao je župana što može učiniti da bi vijećnike zaštitio od
izglasavanja loših odluka, a istaknuo je problem dodjele koncesije na
plaži u Makarskoj.

– Grad Makarska posjeduje dokument kojim je odbijena uknjižba
pomorskog dobra na toj plaži,a mi smo izglasali odluku o dodjeli
koncesije. Mate Ivanković tvrdi da za dodjelu koncesije nije potrebno da
pomorsko dobro bude uknjiženo, ali to nije točno – kazao je Batošić.

Željko Mišić odgovorio mu je da se radi o plažnoj površini koju se
samo formalno treba definirati kao pomorsko dobro. Napomenuo je kako se
radilo o pogreški referenta i da će ona kroz desetak dana biti
ispravljena.
Veljan Radojković pitao je župana zašto se boji u Vijeće za dodjelu
koncesija staviti nekog od oporbenih vijećnika, a zanimalo ga je i što
je Županija napravila po pitanju gradnje turističkog kompleksa u Sućurju
na Hvaru i zdravstvenog centra u Nerežišćima.

– Vijeće za koncesije imenovano je u ranijem mandatu Skupštine, a u
idućem imenovanju su svi prijedlozi dobrodošli. Po pitanju Sućurja
Županija je sve svoje obveze obavila. Ocijenili smo da projekt nailazi
na prepreke i da možemo doći u situaciju da investitor odustane, pa smo
se uključili u projekt. Zadnji radni sastanak je održan 17. srpnja i on
je završio potpisivanjem memoranduma. Za Nerežišće smo odradili sve što
je trebalo, načelnik tvrdi da su u tijeku pripreme za izmjene Prostornog
plana i izrada Posebnog urbanističkog plana te zdravstvene zone. Pratit
ćemo projekt i napraviti sve štop možemo da požurimo, u tijeku je
izgradnja ceste Nerežišća – Bol, a to će ovisiti o financijskim
sredstvima – rekao je Ževrnja. 

Petar Kaćunko pitao je može li Županija izdvojiti sredstva iz
proračuna za subvencioniranje školskih udžbenika, a dožupan Luka Brčić
mu je odgovorio da već pomažu u okviru svojih mogućnosti kroz programe
gradova i općina.
Nikša Jajac pitao je može li Županija što napraviti kako bi se zaustavio negativni demografski trend.

– Gotovo
sve županije osim Međimurske bilježe veći broj umrlih nego rođenih,
negativan trend je u cijeloj Hrvatskoj – počeo je odgovarati Župan. 

– Župane, imate li vi kakvu preporuku – ubacio se Sapunar.

– U
zadnje dvije i pol godine bilježimo 100.00 radnih mjesta manje, tu su
nepopularne mjere u Zakonu o radu, poput smanjivanje porodiljnih naknada
za majke koje rađaju treće dijete i niz drugih razloga koji doprinose
ovim tragičnim brojkama – nije se dao smesti Ževrnja.

Danica Baričević pitala je tko kontrolira sigurnost putnika na
redovnim trajektnim linijama budući da se tim linijama prevozi i opasni
teret na otoke, a zanimalo je i što Županija radi da bi zadovoljila
potrebe poslodavaca za radnom snagom na otocima.

– Županija nije nadležna kod prijevoza opasnih tereta na otoke, ali
ćemo uputiti dopis nadležnim institucijama pa ćemo vas nakon toga
izvijestiti. Nastojimo dignuti subvencije na otocima za poticanje
srednjeg i malog poduzetništva te na taj način potaknuti zapošljavanje –
odgovorio joj je Anđelko Katavić.

Prihvaćen izvještaj o stanju proračuna

Splitsko-dalmatinski županijski vijećnici prihvatili su izvještaj o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine. Sanja Viculin, pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije, izvijestila je da su u prvoj polovini ostvareni prihodi i primici u iznosu od 196,1 milijun kuna ili 47,5 posto plana, a ukupni rashodi i izdaci iznose 149,9 milijuna kuna ili 33,7 posto plana. Izvršenje proračuna kritizirao je SDP-ov Zdravko Mulić. On je ocijenio da proračun nije razvojni kao što se nastoji prikazati i da su činjenice bitno drugačije.

Petar Škorić, ravnatelj ŽUC-a, izvijestio je o stanju u toj firmi.-Predloženim Izmjenama i dopunama financijskog plana za 2014. godinu ukupni prihodi i primici se povećavaju sa 113 na 115 milijuna kuna, a isti toliki su i planirani rashodi. Povećan je broj zaposlenih kojih sada ima 18, pa su povećani rashodi za zaposlenike. Za redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta planirano je 43,5 milijuna kuna, a investicijsko održavanje cesta sada se planira u iznosu od 14 milijuna i 225 tisuća kuna – rekao je Petar Škorić, ravnatelj ŽUC-a.

Državni ured za reviziju je od 5. veljače do 17. lipnja obavio reviziju poslovanja Županije, a utvrdili su da su financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama objektivno iskazuju rezultate poslovanja, stanje imovine i obveza. Nepravilnosti nisu utvrdili.

Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Dragomir Petric istaknuo je da je pomoć Županije neophodna ako se želi zadržati postojeći nivo zdravstvene zaštite.

– Veliki problem je i nedostatak Pravilnika o stimulacijama kojega je trebao donijeti Ministar zdravlja a koji bi omogućio nagrađivanje djelatnika koji dodatno rade. Uz to razvidan je i pokušaj nedopustivog miješanja javnog i privatnog zdravstva i daljnja uskrata prava pacijenata posebice u zdravstvenoj zaštiti zubiju. Zbog dugogodišnjeg zapostavljanja uređivanja objekata u kojima radimo sve je veći nesrazmjer između potrebnih i dostupnih sredstava i za samo održavanje, a sve je veća potreba i za izgradnjom novih objekata. Problem je i što Dom zdravlja nije vlasnik prostora u kojima obavlja svoju djelatnost – poručio je između ostalog Petric.

Jasna Ninčević, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, zadovoljna je poslovnom 2013. godinom.-Završili smo u plusu 6,9 milijuna kuna, a još 2010. godine smo imali minus od 35 milijuna kuna. To se odnosilo na neplaćeni PDV i kamate, to smo riješili kreditom kod PBZ-a. Od tih 6,9 milijuna kuna pet je rezervirano u proračunu za iduću godinu. Tri milijuna će se utrošiti za gradnju zgradu epidemiologije, a dva milijuna su rezervirana za nabavu nove opreme – rekla je Ninčević.

Kao problem istaknula je izmjenu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.-Na temelju prijedloga tog zakona svi ljudi koji rade u dodiru s hranom i vodom i mogu eventualno dovesti do zaraze hrane i vode predviđa da se ukine obveza sanitarnog pregleda. Ako se to dogodi doći će do katastrofalnih posljedica. Više nećemo imati ovakvu higijensko – epidemiološku situaciju u županiji ni u Hrvatskoj. To će se posebno loše odraziti na turizam jer znamo kakve mogu biti posljedice nekakve epidemije – kazala je Ninčević.

Bivši ravnatelj Ljekarne Splitsko-dalmatinsko županije, Mate Portolan, predstavio je rad ustanove u prošloj godini. Istaknuo je da 98 posto prihoda ostvaruju na tržištu te da većina njihovih jedinica rashode ne mogu pokriti prihodima, ali unatoč tome u prošloj je godini ostvaren plus u iznosu od 1,9 milijuna kuna. 

Prošlu su godinu u plusu završili i Zavod za hitnu medicinu te Stomatološka poliklinika Split. Hitna pomoć imala je prihode veće od 95 milijuna kuna, a rashodi su im bili veći od 93 milijuna kuna. Stomatološka poliklinika završila je godinu s plusom u iznosu od 1,9 milijuna kuna. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Leo Luetić istaknuo je kako im je najveći problem financiranje timova tijekom turističke sezone.

-Za sve timove tijekom sezone dobijemo od Ministarstva 288 tisuća kuna, a za tu namjenu potrošimo između 800 tisuća i milijun kuna – upozorio je Luetić.

Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju također je prošlu godinu završila u plusu, a za razliku od većine zdravstvenih ustanova koje kao problem navode nedostatak prostora, ravnateljica Poliklinike, Ivana Šegvić, kaže kako bi oni taj problem uskoro trebali riješiti jer su u završnoj fazi radovi na četvrtom katu zgrade na Trgu hrvatske bratske zajednice.

Rera je godinu završila u plusu stotinjak tisuća kuna. Marko Bertolino je u ime Kluba vijećnika s liste don Ivan Grubišića istaknuo kako bi Rera trebala istaknuti jasne prijedloge kako povećati angažiranost jedinica lokalne uprave da se javljaju na EU natječaje. Vijećnici SDP-a nisu prihvatili izvješće o radu Rere, a Zdravko Mulić ustvrdio je kako Rera ne ispunjava glavnu ulogu zbog koje je osnovana.

-Ako Reri toliko dobro ide onda se postavlja osnovno pitanje zbog čega je Rera opet ustanova. Dok je bila na tržištu, krepavala je, a čim je došla pod okrilje županije počela je njezina ekspanzija – kazao je Veljan Radojković.

Odgovorio mu je bivši župan Ante Sanader.

– Čude me ovakvi tonovi oko Rere. Njezina osnovna funkcija je pomoć županiji u onome što ne radi ova Vlada, a to je da dobijemo sredstva iz EU fondova. Funkcija Rere nije u tome da bude na tržištu i da bude konkurent privatnicima. Ona to ni ne smije – zaključio je Sanader.