Lansirana europska svemirska letjelica IXV

Raketa Vega VV04, koja je u svemir ponijela europsko svemirsko vozilo IXV, lansirana je u srijedu iz baze Kourou u Francuskoj Gvajani u 14.40 po srednjoeuropskom vremenu, stoji na mrežnim stranicama Europske svemirske agencije (ESA).

Lansiranje je kasnilo 40 minuta zbog poteškoća u sustavu prijenosa podataka.

“Odvajanje uspjelo” od lansera Vega, izajvio je nedugo nakon lansiranja jedan od voditelja u Svemirskom centru u Gvajani uz pljesak prisutnih.

Nazvan IXV (izgovara se prema engleskom “I”, “X” “V” što je kratica za Intermediate eXperimental Vehicle), taj prototip svemirskog vozila bez posade dug je pet metara i težak dvije tone.

Cijena projekta je 170 milijuna eura, a u financiranju sudjeluje sedam zemalja: Belgija, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Portugal i Švicarska.

Misija eksperimentalnog vozila je kratka: stotinu minuta. Prototip se odvojio od nosača ubrzo nakon polijetanja, 320 km iznad Zemlje, a zatim se nakon uspona na visinu od 450 km treba početi vraćati.

Vratit će se ponovno u atmosferu vrlo visokom brzinom od 7,5 kilometara u sekundi (27.000 km/h), a trenje sa zrakom usporit će letjelicu.

Njegov aerodinamični oblik omogućit će mu da kratko leti prije nego se otvori višekatni padobran te će IXV plutati na određenom mjestu u Tihom oceanu, nekih 3.000 kilometara zapadno od otočja Galapagos, daleko od naseljenog područja. Divovski baloni održavat će ga na vodi sve dok ga brod ne dođe pokupiti.

IXV je opremljen s više od 300 senzora koji prikupljaju mnoštvo podataka o letu, a oni bi trebali pomoći u dizajniranju budućih svemirskih letjelica.

“Povratak iz orbite jedna je od najtežih disciplina na polju svemirskih letova”, rekao je početkom tjedna za AFP Giorgio Tumino, voditelj programa IXV u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA).

Ako je kut povratka prevelik brod se može zapaliti, a ako je premalen, IXV bi mogao promašiti točku utvrđenu za njegov povratak na Zemlju, objasnila je ESA.

Prve studije izvedivosti IXV-a počele su 2006. a gradnja je počela 2009.

Ako se misija uspješno završi, bit će to za Europu “presudan iskorak” prema trima dugoročnim zadaćama: lanserima koji se višekratno mogu koristiti, dopremi uzoraka iz svemira i povratku astronauta na Zemlju, istaknuo je Tumino.