Gradonačelnik Bulj protiv megasolarne elektrane: “Neću dopustiti da zbog privatne zarade ostanemo bez vode, zemlje i pašnjaka”

Gradonačelnik Grada Sinja Miro Bulj uputio je  ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja opsežno očitovanje kojim je ponovno i argumentirano izrazio protivljenje izgradnji Sunčane elektrane Gala – Obrovac Sinjski i povezanim energetskim zahvatima na području Gale, Obrovca Sinjskog i Gljeva.

Riječ je o jednom od najvećih planiranih zahvata takve vrste u Hrvatskoj. Sunčana elektrana priključne snage do 162,5 MW, zajedno s dalekovodima, trafostanicama, prometnicama i ostalom infrastrukturom, zahvatila bi gotovo 250 hektara prostora, što odgovara površini od približno 500 nogometnih igrališta.

Posebnu zabrinutost, naglasio je Bulj u očitovanju, izaziva činjenica da se planirani zahvat nalazi u osjetljivom krškom području i unutar II. zone sanitarne zaštite izvorišta Kosinac i Ruda. Riječ je o vodocrpilištima iznimno važnima za vodoopskrbu Cetinske krajine i šireg područja Dalmacije. Zbog propusnosti krškog tla svaki incident, curenje, požar ili korištenje neodgovarajućih sredstava za održavanje postrojenja mogao bi predstavljati opasnost za podzemne vode.

Grad Sinj zato traži izradu neovisne i sveobuhvatne hidrogeološke analize kojom će se utvrditi stvarni rizici za izvorišta, podzemne tokove i sustav rijeke Cetine.

Projekt bi obuhvatio i velike površine kamenjarskih pašnjaka koje lokalno stanovništvo tradicionalno koristi za ispašu goveda, ovaca, koza i konja. Ograđivanje prostora, izgradnja prometnica i postavljanje tisuća solarnih panela mogli bi ozbiljno ugroziti opstanak stočarstva, povećati troškove lokalnih gospodarstava i dodatno otežati ostanak mladih obitelji u ruralnim naseljima.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavljaju vrijedna prirodna staništa i zaštićene biljne vrste koje prvotna Studija utjecaja na okoliš nije evidentirala. Naknadnim terenskim istraživanjima potvrđena je prisutnost jadranske perunike, krtičine i više vrsta orhideja, što pokazuje da biološka vrijednost prostora nije dovoljno istražena.

Na području planiranog zahvata utvrđeni su i tragovi antičke ceste Čitluk – Bili brig, odnosno rimske prometnice povezane s antičkim naseljem Claudia Aequum. Muzej Cetinske krajine upozorio je da ta i druga arheološka nalazišta nisu odgovarajuće obrađena u dokumentaciji te je zatražio novo razmatranje projekta. Gradonačelnik smatra da se arheološka istraživanja moraju provesti prije bilo kakvog odobrenja ili početka radova.

Tijekom javne rasprave zaprimljeno je ukupno 498 primjedbi građana, mjesnih odbora, stočara, udruga i drugih zainteresiranih sudionika. Unatoč tako velikom odazivu, na brojna pitanja o zaštiti vode, pašnjaka, arheološke baštine, opasnosti od požara i ukupnim posljedicama energetskih projekata nisu ponuđeni konkretni i stručno provjerljivi odgovori.

Nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije 30. siječnja 2026. donijelo rješenje o prihvatljivosti zahvata, Grad Sinj pokrenuo je upravni spor. Tužba radi poništenja rješenja podnesena je Upravnom sudu u Splitu zbog povreda postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te izostanka cjelovite analize ključnih utjecaja projekta.

– Nismo protiv sunčane energije, ali jesmo protiv toga da se pod izlikom zelene tranzicije trajno zauzimaju golemi prostori, ugrožavaju izvori pitke vode, zatvaraju pašnjaci i zanemaruje naša kulturna i prirodna baština. Sunčane elektrane treba graditi na krovovima, parkiralištima, napuštenim industrijskim zonama i već degradiranim površinama, a ne na prostoru od kojeg naši ljudi žive. Vodu koju pijemo, zemlju koju obrađujemo i prostor koji ostavljamo svojoj djeci neću staviti na kocku zbog zarade privatnih investitora“, poručio je gradonačelnik Miro Bulj.

Grad Sinj nastavit će svim sredstvima štititi vodu, zemlju, prirodu, poljoprivredni prostor, kulturnu baštinu i pravo stanovnika Cetinske krajine da odlučuju o budućnosti prostora u kojem žive.