Europska unija se suočava s rastućom potrebom za jačanjem civilne i vojne spremnosti svojih građana na razne krizne scenarije, koji uključuju prirodne katastrofe, pandemije i potencijalne oružane sukobe. U tom kontekstu, novo izvješće, koje je sastavio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö kao posebni savjetnik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, naglašava važnost proaktivnog pristupa u pripremama za izvanredne situacije, prenosi Večernji list.
Preporučuje se građanima EU-a da osiguraju osnovne zalihe koje će im omogućiti preživljavanje tijekom prvih 72 sata nakon izbijanja krize. Ova preporuka uključuje skladištenje hrane, čiste vode, lijekova, svjetiljki, kao i radija na baterije, koji mogu biti ključni za komunikaciju u situacijama kada elektroničke mreže nisu dostupne. Izvješće je objavljeno u srijedu, a njegov cilj je osnažiti pripremljenost kućanstava za sveobuhvatne hitne situacije.
Osim što se ističe potreba za promjenom pristupa – prelaskom iz reaktivnog u proaktivan način razmišljanja – dokument također naglašava kako EU nije bila dovoljno pripremljena za izazove poput pandemije COVID-19 ili rata u Ukrajini. Preporuke iz izvješća pozivaju na bolju informiranost građana, pružajući smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i pravilnom postupanju u hitnim slučajevima.
Izvješće, koje obuhvaća 165 stranica, predstavlja temelj za razvoj novih politika i strategija usmjerenih na osiguranje sigurnosti građana. Ključni naglasak stavljen je na stvaranje pravovremenih i dobro organiziranih smjernica koje će omogućiti EU da se efikasno suoči s raznim prijetnjama, od prirodnih nepogoda do mogućih vojnika agresija. Ovaj proaktivan pristup trebao bi doprinijeti jačanju otpornosti europskih društava i osiguravanju zaštite svih građana unutar Unije.