Brak je mrak: Ovaj je hrvatski grad rekorder po broju razvoda

Rijeka je postala rekorder po broju rastavljenih brakova. Sada se više ljudi razvodi nego što ih se u tom gradu vjenčava.

Kako javlja RTL, 2015. godine u Rijeci se vjenčalo 477 parova, a podneseno je 326 zahtjeva za razvod. Prošle godine sudbonosno DA lani izrekla 443 para što je u odnosu na 2015. godinu 34 vjenčanja manje, dok se “papirnato” razišlo 538 parova, što je čak 61 posto više nego 2015. godine.

Brojke su to koje bi trebale zbrinuti sve strukture u društvu. I dalje se Riječani više odlučuju za građansko sklapanje brakova nego za crkveni obred. Pa tako u Rijeci od spomenuta 443 braka – 296 brakova je sklopljeno kod matičara, a za crkvu se odlučilo 147 parova.

Vjenčanja na terenu, izvan službenih prostorija Matičnog ureda, ni lani nisu u ovom gradu doživjela neki procvat. Razlog tomu jest što to znači i dodatne troškove za mladence, ali i što Rijeka nema nekih atraktivnih pozicija idealnih za luda vjenčanja kao što to imaju neki drugi gradovi. Prošle godine na terenu sklopljeno je devet brakova – od toga jedan na botelu »Marina«, jedan u parku Ive Lole Ribara (vodosprema), 4 na terasi restorana Sorisso, te 3 na Trsatskoj gradini. 

Je li na porast razvoda utjecala ekonomska kriza ili velika očekivanja koja su s vremenom u braku nestala, ili je Rijeka po tome nešto liberalniji grad? Izvanredni profesor sociologije sa Sveučilišta u Rijeci dr. sc Željko Boneta smatra da povećanu stopu razvoda u modernome društvu moguće je naći u strukturalnim (promjene u ekonomskoj strukturi) i kulturnim (promjene u normama i vrijednostima te rodnim odnosima) faktorima.

– Stigma koja prati razvod je oslabila, što je povezano s procesom slabljenja uloge tradicije, posebice slabljenjem uloge religije i crkve u društvu (sekularizacija) – smatra dr.sc. Željko Boneta. 

Prema njemu, promijenio se i stav javnosti o razvodu.

– Donedavno se na razvod gledalo kao na nepoželjan oblik ponašanja, pa su stigmatizirana oba supružnika. Stav javnosti je s vremenom postao liberalniji, pa se razvod sve češće percipira kao rješenje nepodnošljivih bračnih odnosa. Sve je prihvatljivije uvjerenje da se razvodom razrješuju problemi disfunkcionalne obitelji, a stigmatizacija razvedenih osoba slabi – zaključio je Željko Boneta, ustupajući i podatke istraživanja provedenog 2015. godine na uzorku od 635 studenata na Sveučilištu u Rijeci gdje se čak 95 posto anketiranih nije složilo tvrdnjom “Bolje je biti u lošem braku nego uopće ne biti u braku”.