Split: Tko su vrijedni motritelji na Marjanu koji gotovo svaki sat šalju meteorološke podatke u svijet

Iznimno hladno vrijeme, koje je pogodilo Hrvatsku i regiju
zadnjih dana, prilika je da se bolje upoznamo s lokacijom s koje se šalju
službeni meteorološki podaci za Split. Radi se o opservatoriju na Marjanu,
Državnog hidrometeorološkog zavoda. Opservatorij se nalazi na nadmorskoj visini
od oko 125 metara. Nalazi se u neposrednoj blizini marjanskog Zoolškog vrta.

Opservatorij već punih 88 godina prkosi vremenskim prilikama
i neprilikama i zaslužan je da se Split nalazi u sustavu svjetske razmjene
meteoroloških podataka. Gotovo se svaki sat, uz kraće pauze u popodnevnim i
noćnim terminima, šalju svi meteorološki parametri s ove lokacije u Pomorski
meteorološki centar Splita, te dalje u Zagreb i svijet.

Za opservatorij zaslužan Erald Marki

Erald Marki, hrvatski strojarski inženjer i meteorolog
(Hvar, 4. VIII. 1876 – Split, 1. XII. 1958), veliko je ime splitske
meteorologije kojemu se njegov grad sigurno nije dovoljno odužio. Nakon
završene Visoke tehničke škole u Grazu, bio je profesor Srednje tehničke škole
u Splitu, a radio je i u brodogradilištu u Trstu, na trasiranju željezničke pruge
u južnoj Hrvatskoj te projektiranju tvornica. Njegovom zaslugom i po njegovim
nacrtima osnovan je i izgrađen meteorološki opservatorij na Marjanu u Splitu
1926. godine, kojemu je potom dugi niz godina bio upraviteljem. Istraživao je
nastanak oblaka i oborina i bio je prije svega praktični meteorolog i vrsni
prognostičar lokalnoga vremena. 1950. godine napisao je priručnik
“Vrijeme: – praktična uputa u upoznavanje i proricanje vremena bez
upotrebe sprava”.

Ljubaznošću Branka Cividinija, voditelja Odjela mreže
meteoroloških postaja DHMZ-a, posjetili smo ovaj meteorološki “hram”
Splita. Tamo smo zatekli Matu Pavića, meteorološkog tehničara – motritelja,
koji već duži niz godina radi na marjanskom opservatoriju. Matu smo upitali
toliko motritelja radi na Marjanu?

– Radi nas četvorica. To su Vladimir Glibo, Ugo Grakalić,
Robert Markić i ja. Svakako valja spomenuti da je lani u zasluženu mirovinu
otišao Aleksandar Stipanović. Motritelji svakoga dana šalju podatke o
temperaturi, vlazi, tlaku zraka, vidljivosti, stanju mora, naoblaci i vrsti
oblaka i visini njihove podnice, srednjoj brzini vjetra i njegovom smjeru,
oborinama, trajanju sijanja sunca, a automatska postaja mjeri također globalno
i difuzno sunčevo zračenje.

Motritelja smo upitali da nam komentira prosinac 2014.
prepun meteoroloških zanimljivosti.

– Istina je, klimatološki gledano ovaj prosinac dugo će se
pamtiti. Prvo je na početku mjeseca srušena najviša prosinačka temperatura
zraka od početka mjerenja, a sada imamo hladan prodor koji je na granici rekordne
hladnoće. Stara godine ove godine prvi put će temperaturno imati negativni
predznak što je zaista teško za vjerovati. Bura koja je puhala 29. prosinca ova
godine imala je udare do 40,4 m/s, što je najjača bura od legendarne bure iz
14. studenog 2004. godine. Općenito je bura od neki dan najjači vjetar
posljednjih 10 godina koji je puhao u Splitu. U Splitu je od 1948. godine
najniža temperatura zraka u prosincu iznosila -6,3°C, što je izmjereno
17.12.1961., a kao što sam spomenuo, 1.12. ove godine izmjereno je najviših
18,6°C. Što se tiče snijega, u prosincu ga je najviše izmjereno 14 centimetara,
a to se dogodio 1973. godine.

Mate nam je rekao da ljudi često znaju nazvati opservatorij
da bi pitali za prognozu vremena, no onda ih on uputi na PMC Split koji se
nalazi na Gripama i kojega ćemo na našem portalu predstaviti u siječnju.