Kako u restoranu ponuditi smallpox ili priča o uštedi na prevoditeljima…

Prevoditelj engleskog? Talijanskog? Šta će mi to, gledan Domenicu Sportivu, a susidova mala je završila prvu godinu faksa i zna jezike…

E, baš da bi znali samo neke od razloga “šta će vam to”, Hrvatska udruga poslodavaca i Udruga sudskih tumača i prevoditelja organizirala je okrugli stol s temom prevođenje i poduzetništvo. Iako su termini “okrugli stol” ili “radionica” vremenom dobili konotacije nečeg dosadnog, izuzetno je bilo zanimljivo u HUP-ovom regionalnom uredu u Bernardinovoj 1 (na pjaceti kod Gage). Toliko interesantno da je zapravo šteta što se nije pojavilo i više poduzetnika.

Ključnim se pokazala, u brojnim primjerima “iz stvarnog života”, određena indolentnost poduzetnika kada je riječ o “investiranju” u prevođenje, odnosno predstavljanju njihove tvrtke na stranim jezicima. I to u različitim segmentima posla – bilo da je riječ o postavljanju Internet stranice, preko pisane poslovne komunikacije (molbi, aplikacija,…) do usmenog prevođenja (sastanci s važnim klijentima) – poduzetnici koji su bili voljni investirati stotine tisuća ili milijune kuna, eura,…, “padnu” na neprofesionalnom i nestručnom prijevodu koji im može zatvoriti vrata ozbiljnih poslovnih partnera ili gostiju…

– Popravak današnjih automobila punih elektronike nećete prepustiti vremešnom meštru iz obližnje garaže, zašto bi onda prevođenje važnog dokumenta ili web stranice povjerili nekome od ukućana koji “priča engleski”? Ili još gore, google prevoditelju?! To je nedopustivo, takvim prijevodima za potencijalnog stranog, ozbiljnog klijenta, jednostavno ne postojite… Kad smo već kod toga, jedna informacija za sve poduzetnike – kada stavite na google prevoditelj neki svoj tekst, taj dokument postaje dostupan de facto svima! Zbog toga smo mi nekad ljuti na klijente, ali i to je naš posao, ljudima objasniti što dobijaju angažiranjem stručnih i ovlaštenih prevoditelja. – između ostalog je naglasila Tatjana Radmilo, stalna sudska tumačica za engleski i ruski jezik.

– Činjenica je i da ljudi, žene poduzetnice recimo, bez problema “ulažu” u odlazak frizeru, dok im je cijena prevođenja stručnjaka – preskupa. Jer “to svatko može”, najčešće je obrazloženje za spuštanje cijena. Pravo rješenje, najbolji omjer cijene i kvalitete za stranku predstavlja direktno poslovanje s prevoditeljem/tumačem. – kazala je Karla Katalinić, stalna 
sudska tumačica za engleski i talijanski.

Na prezentacije Katalinić i Radmilo, po pitanju cijene prevoditeljskih usluga, nadovezala se predsjednica Udruge STIP i sudska tumačica za engleski jezik Branka Šegvić.

– Naša Udruga sudskih tumača i prevoditelja je jedina izvan Zagreba, gdje postoji pet takvih udruga. Ukupno je u Županiji 251 sudski tumač, od toga 179 u Splitu, a najviše ih je u gradu za engleski, 141, neki od njih zajedno s drugim jezicima. Međutim, od ukupno 48 jezika koji su u bazi sudačke mreže, na području naše županije ne postoje sudski tumači/ice za čak 27 jezika, recimo za bugarski, albanski, danski, nizozemski, norveški, portugalski, rumunjski, japanski, grčki,… Prema Pravilniku o radu stalnih sudskih tumača normirani redak se sastoji od 50 znakova, a minimalna obračunska jedinica je kartica teksta – dakle, 30 redaka. Cijena prijevoda je pet kuna bruto bez PDV-a za jedan redak, ovjera teksta je 30 posto skuplja, dok se za hitan prijevod obračunava 50 posto na cijenu obavljenog prijevoda…

Izložila je dio cijenika Šegvić, a ovaj “hitni” prijevod je izazvao komentare. Naime, naručitelji često ne razumiju u potpunosti složenost posla – primjer je spomenula Tatjana Radmilo, kada klijent dostavi dokumentaciju od 40-ak stranica u podne, samo da bi nazvao dva-tri sata kasnije i pitao “da li je gotovo”. Usvojeni standard po tom pitanju jest pet do šest kartica dnevno, sve preko toga se smatra hitnim poslom…

Kao kontrapunkt čitavom nizu idiotarija (u jednom restoranu kozice se u engleskom dijelu menu-a nude kao smallpox) koje donose “uštede” tipkanjem u google prevoditelj, stoje prednosti angažiranja stručnjaka. Prevoditeljice i sudske tumačice (većina su dakle žene, što u ovoj branši donosi samo pluseve) u direktnom kontaktu često mogu pomoći ili sugerirati klijentu alternativnu formulaciju, izbjegavaju se pogreške u stručnim terminima, a jedan visok stupanj njihovog općeg znanja u konačnici (i bez znanja poslodavca) rezultira prijevodom puno “pismenijim” od originala.

Za one koji žele znati malo više, moderatorica rasprave Patricija Vodopija, stalna sudska tumačica za njemački i engleski jezik, podsjetila je na Međunarodni dan prevoditelja koji se obilježava na dan sv. Jeronima (30. rujna), prvog prevoditelja Biblije. A kad smo već kod najprodavanije i najčitanije knjige na svijetu, Tatjana Radmilo podsjetila je na legendu po 
kojoj su različiti jezici nastali pri gradnji kule u Babelu, jer su se graditelji “pobunili” protiv Boga…