Ministarstvo zaštite okoliša: Za nadzor pogona i zbrinjavanje kemikalija odgovorni vlasnici imovine Dine Petrokemije

Piše:

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u četvrtak je u priopćenju istaknulo kako je potrebno osigurati stručni nadzor pogona bivše tvornice Dine Petrokemije u Omišlju i spriječiti neovlaštene ulaske u njih, a, da su po Zakonu o održivom gospodarenju otpadom za osiguravanje tih uvjeta i zbrinjavanje kemikalija odgovorni  vlasnici imovine Dine i njezini vjerovnici 

 Iz tog su ministarstva ponovili da uskladištene tvari u Dini nisu opasne za ljude i okoliš.

 Na pitanje o daljem čuvanju i zbrinjavanju kemikalija u Dini, iz ministarstva su odgovorili da je na današnjem sastanku Povjerenstva za utvrđivanje opasnih tvari i razine opasnosti u Dini utvrđeno da je “na području postrojenja potrebno osigurati stručni nadzor i spriječiti neovlaštene ulaske”. Istaknuli su da su u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom za osiguravanje tih uvjeta odgovorni vlasnici imovine Dine i vjerovnici. U priopćenju se ističe da će ministarstvo učiniti sve što može kako bi zaštitarska služba i dalje čuvala ulaz u pogone.

 Navode i da je dio kemikalija već zbrinut te da se aktivno traži rješenje kako bi se uklonile i preostale. Dio tvrtaka iskazao je zanimanje da preuzme dio kemikalija, a za zbrinjavanje preostalog dijela potrebno je osigurati financijska sredstva.

 “Ministarstvo zbrinjavanje tih kemikalija planira naplatiti iz stečajne mase budući da su za zbrinjavanje odgovorni vjerovnici”, ističu iz ministarstva i dodaju da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost “ne može financirati zbrinjavanje tvari iz Dine jer to postrojenje nije proglašeno crnom točkom, što je jasno definirano člancima 37. i 38. Zakona o održivom gospodarenju otpadom”.

 “Izražavamo žaljenje što pojedinci na neprimjeren način iskorištavaju slučaj Dine Petrokemije kako bi dospjeli u medije i pritom nepotrebno uznemiruju građane”, ističe u odgovoru Ministarstvo zaštite prirode i okoliša te dodaje kako je vrlo neodgovorno slučajem Dine koristiti se za političke svrhe.

Načelnica Omišlja Mirela Ahmetović upozorila je početkom rujna na problem čuvanja i zbrinjavanja preostalih kemikalija u Dini Petrokemiji, u kojoj je u kolovozu prekinut stečajni postupak i tvrtka se briše iz sudskog registra, a iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode tada su ocijenili da preostale uskladištene kemikalije nisu opasne za stanovništvo i okoliš. Naveli su da se traži rješenje za njihovo uklanjanje, da u Dini do daljnjega ostaju djelatnici AKD zaštite te da traju razgovori u vezi s daljnjim angažmanom te tvrtke.

 U jučerašnjem priopćenju načelnica Omišlja ponovno je pozvala Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Vladu da iz Dine odmah uklone opasne tvari. Navela je da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – nakon što je početkom rujna upozorila na problem – prihvatilo osigurati čuvanje opasnog otpada na pogonu bivše Dine, ali samo do završetka parlamentarnih izbora, to jest da je ugovor između AKD zaštite i ministarstva sklopljen do 15. rujna ove godine. Pozvala je Ministarstvo zaštite okoliša i Vladu da odmah postupe u skladu sa zakonskim propisima te da bez odgađanja provedu sanaciju lokacije bivše Dine od opasnih tvari. Državno odvjetništvo pozvala je da osigura provedbu zakona te je najavila tužbu Općine Omišlja protiv Republike Hrvatske.  Iz ministarstva su jučer ponovili da tvari u pogonima Dine Petrokemije nisu opasne te da će u četvrtak, nakon sastanka Povjerenstva za utvrđivanje opasnih tvari i razine opasnosti u Dini , biti poznato tko će i kako dalje preuzeti čuvanje kemikalija.

 Stečaj Dine Petrokemije otvoren je u srpnju prošle godine, nekoliko godina nakon što je prestala proizvodnja, a završen je u kolovozu ove godine, nakon što su vjerovnici odbili predujmiti pet milijuna kuna za nastavak i troškove stečaja. U pogonima je ostala veća količina kemikalija, a sredinom travnja u kutinsku Petrokemiju prevezene su četiri tone klora. Imovina Dine procijenjena je na 463,8 milijuna kuna, gotovo sve nekretnine, pogoni i oprema opterećeni su hipotekama, a najveći razlučni vjerovnici su Hypo Klagenfurt, Hypo Zagreb, HBOR, Republika Hrvatska i HEP.