Pitbullovi i stafordi – jesu li ove pasmine krive za ljudske propuste?

Piše:

Ponukani zadnjim slučajem u kojem je pitbull usmrtio pudlicu, odlučili smo istražiti je li zaista cijela jedna pasmina na lošem glasu zbog navodne genetike, zbog neodgovornih vlasnika koji ne znaju izgraditi odnos sa svojim psom ili je stvar u samom odgoju. 

Mnogi se ljubitelji životinja slažu i govore da su unatoč svojoj tvrdoglavosti, američki stafordski terijeri i pitbullovi zapravo odane, pametne i mirne pasmine koje se iskorištavaju od monstruoznih vlasnika za borbe pasa. Koliko takvih slučajeva ima u Hrvatskoj nikad nećemo doznati jer se radi o organiziranom kriminalnom miljeu koji je i više nego oprezan. 

Unatoč dojavama građana koji prijavljuju takve radnje kad ih primijete, prije dolaska policije oni jednostavno nestanu zajedno s psima, a često ostaju usmrćeni ili teško ozlijeđeni psi. Najčešće bullovi i stafordi.

Izgledom možda i djeluju zastrašujuće, a to je jedan i od razloga zašto ih najčešće kupuju osobe koje žele na takav način sebi podignuti ego, kad već ne mogu neke druge stvari. Imao sam priliku, dok sam obavljao posao konobara susretati se s obje vrste i jedini napad s njihove strane koji sam doživio je obaranje na tlo i neumjerena slinavost s kojom su me obasuli prekomjernim lizanjem. 

Iako vlasnici nisu bili sretni tim njihovim spretnim činom, djeca su bila oduševljena jer vidjevši razigranost tih pasmina, u njima su pronašle nove prijatelje koji su pri igri i brižne dadilje.

Najpouzdanije dadilje i prijatelji djece

Roditeljima nije svejedno bilo, naravno zbog predrasuda koje su ove dvije pasmine doživjele zbog čovjeka koji je kao i u skoro svemu prekoračio svoje mogućnosti i ovlaštenja, te ih dresirao za krvoločne borbe. No, usporedbe radi, jedan od uglednijih portala namijenjen ljubiteljima životinja je radio istraživanje unazad 30-ak godina i donio šokirajuće informacije. 

Najagresivniji psi su – jazavčari. Tko bi rekao da je maleni “hot-dog” tako opasan i bilježi najviše napada godišnje, što na druge životinje, što na ljude. Drugo mjesto zauzimaju – Chihuahue. Smatra se najmanjim psom na svijetu i stane u džep. Treće mjesto također zauzima manja pasmina, a riječ je o Jack Russell terijerima. Naravno, često se radilo o neodgojenim i zanemarenim psima, tako da se ne može okarakterizirati cijelu pasminu kao agresivnu.
U Sjedinjenim Američkim Državama prije 100-injak godina, Pitbullovi su uživali veliki ugled među građanima zbog svoje nevjerovane naravi i karaktera. Pittovi su bili izuzetno vjerni, hrabri, stabilni, a prije svega su obožavali djecu i ljudi su ih često nazivali najboljim i najpouzdanijim dadiljama. Danas je ova pasmina okarakterizirana kao krvoločna, a sve zbog ljudi koji ih uzimaju upravo zbog njihove hrabrosti i srčanosti i često obučavaju za borbe s drugim psima. 

Koriste ih onako kako oni zamišljaju vjernost i ljubav, a pravi i dobri vlasnici se danas bore kako bi vratili nekadašnji ugled ovim psima. Pitbullovi, su toliko bili omiljeni među građanima SAD-a da je upravo pitbull bio glavna maskota na posterima za vrijeme Prvog svjetskog rata jer je smatran simbolom Amerike, a djeca su ih obožavala. Danas Pitbullovi isto to rade, vjerni su, hrabri, stabilni i prije svega obožavaju djecu, ali javnost ne zna za njihovu nevjerojatnu prošlost kao i činjenicu da se koriste kao psi u terapijama.

Karakterno dobri psi

Američki stafordski terijer je pas nevjerojatne mišičave i čvrste građe tijela zbog koje je jako brz i okretan. Izuzetno su stabilna pasmina, hrabra, inteligentna i odlični su kućni ljubimci koji obožavaju vlasnike, a prema djeci se odnose jako zaštitnički, kao da su dio čopora. Jednako dobro se snalaze u ulozi psa čuvara ili terapijskih pasa, baš kao i Pitbullovi.

U SAD-u, Pitbullovi i Stafordi se koriste kao terapijski psi za primjerice ratne veterane, jer su se pokazali najboljim psima za takvu svrhu terapije. Nije rijetkost vidjeti jednog Pita ili Staffa u terapijskoj svrsi u društvu djece. Kao što je napisano, ove dvije pasmine su se pokazali kao najpouzdaniji u terapijama, stoga ne čudi da se skoro svi psi, spašeni iz ralja ringa borbe pasa prenamjenjuju u terapijske svrhe. I takvi, kada prođu dresuru su najodaniji i najnježniji prema ljudima kojima je potrebna sigurnost i prijatelj u teškim životnim situacijama.

Jesu li pitbullovi i stafordi agresivnije pasmine od ostalih koje susrećemo na ulicama, pitali smo splitskog veterinara Stipu Delongu koji nam je rekao da je njihov “problem” snaga koja u pogrešnim rukama može biti opasna.

– Ne, pitbullovi i stafordi nisu agresivniji. Njihova agresivnost i ponašanje prvenstveno ovise o vlasnicima ili držateljima, te smatram da su to izrazito psihički stabilni psi te ih u nikakvom smislu ne smatram ništa agresivnijom pasminom od nekih drugih pasmina. Dapače, kroz rad u praksi mišljenja sam da su to karakterno jako dobri psi, a njihov tako reći “problem” je samo njihova izrazita snaga koja u pogrešnim rukama može biti opasna. Mislim da po ovom pitanju definitivno više moramo govoriti o karakteru vlasnika ili držatelja psa nego o samoj pasmini – rekao nam je Delonga.

Navodno su zbog genetike pitovi i stafordi agresivniji, no možda je ipak stvar u odgoju i odnosu vlasnika prema psu. Kako Delonga kaže, srećom su ove pasmine tijekom zadnjih godina postale kućni ljubimci pa i terapijski psi, a “agresivnost”, koja je plod bolesnog ljudskog uma, se socijalizacijom tih pasmina suzbila.

Vlasnik utječe na karakternost psa

– Na žalost, te pasmine su se prije držale i uzgajale prvenstveno za borbe, baš zbog svoje izrazite snage, hrabrosti, izdržljivosti a i iznimne privrženosti vlasniku. Srećom, svijest ljudi i istinsko upoznavanje karaktera tih pasmina u zadnjih godina rezultiralo je da su te pasmine postale kućni ljubimci i članovi obitelji pa čak i terapijski psi. Ujedno takvim načinom držanja i ne poticanja “agresivnosti” već dapače, socijalizacijom, dovelo je do toga da se generacijski ta njihova “agresivnost” koja je na žalost, moram to reći, samo plod bolesnog ljudskog uma, praktički velikim dijelom suzbila. Naravno, još jedno ističem, vlasnik je taj koji će u kočnici utjecati na karakter svog psa – opisuje nam Delonga. 

Kakve bi osobe mogle imati psa, ne samo navedene dvije pasmine već općenito, Delonga nam govori da je najpravednije prema psu i vlasniku odabir pasmine po kriteriju samog budućeg vlasnika i onoga što tom psu može pružiti u životu.

– Kako svim pasminama, tako pitbullovima i stafordskim terijerima treba posvetiti vremena, ljubavi, mnogo pažnje i rada da bi u konačnici imali karakterno stabilnog psa koji se zna ponašati u društvu. Njihov karakter i odgoj je preslika samog vlasnika, a isto tako, ljudi bi trebali izabirati pasmine po kriteriju sebe i onoga što tom psu mogu pružiti u životu – ističe Delonga.

Misli da su to najvažniji kriteriji koji se moraju postaviti, jer onaj koji istinski voli svog psa, nikad neće dopustiti da pas ugrožava život i zdravlje ljudi i drugih pasa, a ni i svog psa. Jako puno pasa iz ovih pasmina prolazi kroz njihovu praksu u ordinaciji i navodi kako često njihovi pregledi koje moraju obaviti da bi došli do prave i potpune dijagnoze, nisu ni najmanje ugodni. 

Psi su jedinka s osobnostima i karakterima

Radi se često o ortopedskim i neurološkim pregledima, a ponekad, nažalost izazivaju i bolnost u njihovih pacijenata. Govori nam da ne pamti kad ga je iti jedan pitbull ili staford krenuo ugristi prilikom takvih pregleda, čak štoviše, govori kako se radi o pasminama koje su jako zahvalne i kooperativni pacijenti.

– U našoj praksi ni ja, a niti moje kolege nikada nismo pristupali psima ili bilo kojim drugim životinjama s nekakvim predrasudama o pasmini. Svi su oni jedinka za sebe sa svojim individualnim osobnostima i karakterima, kao i ljudi. Pristup je individualan bez obzira na vrstu i pasminu – zaključio je Delonga.

Stoga, dragi naši ljubitelji životinja, ubuduće prilagodite sebe pasmini koju smatrate uzimati, a ne pasminu sebi jer dolazi do kontraefekta. Nije sramota opasnom tipu uzeti primjerice jednu pudlicu ili maltezera, dapače, takve pasmine su mamac za djevojke jer takvi i slični psi pokazuju onu nježnu stranu vlasnika koji će lakše doći do broja simpatične cure.